Da li je srušen mit o izraelskoj 'gvozdenoj kupoli': Šta ako Hezbolah počne slati projektile?

Izraelska "gvozdena kupola", kako mnogi navode, opisana je kao jedan od najefikasnijih sistema protuvazdušne odbrane na planeti. Dizajniran je da odgovori na prijetnje kratkog dometa iz Gaze i južnog Libana i do sada je presreo hiljade raketa otkako je postao operativan 2011. godine.

Ministarstvo odbrane Izraela kaže da je sposobno da se nosi s više prijetnji istovremeno, sa stopom uspješnosti do 90 posto. Međutim, intenzitet raketnog baraža militanata Hamasa u iznenadnom napadu u subotu rano ujutro uspio je da "zbuni" sistem. A stručnjaci kažu da ako se Hezbolah – militantna grupa sa sjedištem u Libanu – uključi u rat, onda će Izrael biti suočen s mnogo većim bombardovanjem, s mnogo sofisticiranijim projektilima.

Da li je moćna "gvozdena kupola" zaista zakazala tokom vikenda i da li će moći da izdrži ako situacija na Bliskom istoku nastavi da eskalira?

Trending

BHmeteo: Spremite lopate, sanke i zimsku opremu, a evo u kojim dijelovima BiH će vladati nevrijeme

Кako funkcioniše "Gvozdena kupola"?

Proturaketni odbrambeni sistem "Gvozdena kupola" kratkog dometa razvila je državna kompanija Rafael Advanced Defence Systems, uz podršku SAD, da bi se suprotstavila prijetnjama poput raketa, minobacača i dronova. Sistem se sastoji od tri glavna elementa: lansera i njegovih presretača, zemaljskog radara za više misija i kontrolnog sistema.

Jedinice vučene kamionima u suštini ispaljuju rakete navođene radarom da bi raznijele ciljeve u vazduhu.

"U osnovi presreće rakete i projektile sopstvenim raketnim presretačima i koristi radar da ih otkrije i prati", rekao je Michael Shoebridge, direktor i osnivač Strategic Analisis Australia, istraživačkog centra za odbranu i sigurnost.

Izrael ima 10 baterija ovog sistema raspoređenih širom zemlje, koje mogu da osiguraju pokrivenost veličine grada protiv raketa sa dometom između četiri i 70 km, prema Izraelskim odbrambenim snagama (IDF). Svaka baterija je u stanju da brani do 155 kvadratnih kilometara i strateški je raspoređena oko gradova i naseljenih mjesta. Baterija uključuje tri do četiri lansera, a svaki lanser može da primi do 20 presretača.

"U zavisnosti od toga koliko je projektila ispaljeno na vas, potrebno je da imate preklapajuće pokrivanje vaših baterija "Gvozdene kupola". Ako se, na primnjer, branite od 1.000 dolaznih projektila, potrebno vam je najmanje 1.000 presretača raketa", rekao je Shoebridge za ABC.

Svaka baterija navodno košta oko 157 miliona dolara, a svaki projektil presretač oko 50.000 dolara.

Da bi sačuvao presretače, radarski sistem brzo utvrđuje da li je raketa na putu da pogodi naseljeno područje: ako ne, raketa se ignoriše i dozvoljava joj se da padne. Iako "Gvozdena kupola" kupola igra ključnu ulogu u izraelskoj protuvazdušnoj odbrani, ona ne funkcioniše sama.

Ona je dio izraelske višeslojne protuvazdušne odbrane zajedno sa sistemom "david sling" – takođe poznatim kao "čarobni štapić" – koji pokriva srednji sloj, i "strijela 3", koji je dizajniran da presreće balističke rakete izvan zemljine atmosfere.

Da li je "gvozdena kupola" zakazala u napadu Hamasa?

IDF tvrdi da "gvozdena kupola" može da ima 85-90 posto uspjeha u presretanju nadolazećih projektila.

Sistem je veoma cijenjen i njegove stope uspeha u protekloj deceniji su privukle međunarodnu pažnju. Rafael kaže da je isporučio dvije baterije "Gvozdene kupole" američkoj vojsci, a Ukrajina je takođe tražila baterije da bi se odbranila od ruskih projektila. Ali, kao i svaki sistem protivvazdušne odbrane, on ima svoje slabosti.

To je postalo jasno kada je Izrael bio "preplavljen" iznenadnim napadom tokom vikenda, rekao je Malcolm Davis, viši analitičar za strategiju odbrane u Australijskom institutu za stratešku politiku. Hamas tvrdi da je oko 5.000 raketa lansirano na Izrael za oko 20 minuta; IDF procjenjuje da je ispaljeno 2.200, ali nisu objavili broj presretnutih projektila.

Rečeno je da su rakete ispaljene prema južnom i centralnom Izraelu, uključujući Tel Aviv i Jerusalim. Jedna raketa je pogodila bolnicu u izraelskom priobalnom gradu Aškelonu. Napad je imao za cilj da smanji broj presretača raketa u izraelskim sistemima, rekao je Davis.

"Vidjeli ste snimak izraelskih raketa presretača kako raznose rakete Hamasa u vazduhu, ali postoji ograničen broj ovih projektila presretača", rekao je on za ABC.

Iranski Nournews, povezan s najvišim sigurnosnim tijelom, rekao je da su napadi pokazali da, "suprotno njegovim tvrdnjama o obavještajno-sigurnosnoj dominaciji, Izrael nije mogao da predvidi operacije" i da "gvozdena kupola nije ništa drugo do kupola od slame iznad zamka od pijeska".

Međutim, Shoebridge je rekao da napad nije bio potpuni neuspeh sistema "gvozdene kupole": "Čak i najefikasniji sistem može da ima problem da se izbori s masovnim napadom. Po onome što sam vidio, protuvazdušna odbrana je i dalje bila izuzetno impresivna… Кada pogledam razmjeru štete, to je prilično ograničeno u odnosu na broj  ispaljenih raketa i projektila."