Cijena zlata dostigla novi rekord, stručnjak otkrio: Evo šta stoji iza skoka
Cijena zlata dosegla je jutros, 23. septembra, novi rekord od 3184 eura (3755 dolara; 6227 KM) po unci, čime je porasla za 0,22 posto.
U posljednjih 12 mjeseci cijena zlata kretala se između 2150 eura i 3184 eura po unci, ostvarivši tako rast od 42,8 posto. Ovaj skok izazvan je tržišnim očekivanjima o daljnjim smanjenjima kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (Fed).
Fed je prošle sedmice, nakon insistiranja američkog predsjednika Donalda Trumpa, smanjio kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova. Tržišta očekuju nova smanjenja kamata na sljedećim zasjedanjima u oktobru i decembru. Predsjednik Feda Jerome Powell objasnio je da su kamate smanjene zbog slabosti tržišta rada, ali je upozorio da je inflacija i dalje povišena te da se očekuje njezin daljnji rast zbog uvođenja carina.
Jutros u Sarajevu 6°C, stiže nam novi snijeg: Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje za vikend
Financijski analitičar Ivan Dražetić iz Interkapitala pojasnio je za Poslovni šta još stoji iza rekordnog rasta cijene zlata. Naime, on smatra da do skoka došlo jer centralne banke zemalja u razvoju trenutno aktivno kupuju zlato, pri čemu se posebno ističu članice BRICS-a: "Banke zemalja BRICS-a smanjuju alokaciju u obveznice razvijenih tržišta i kupuju zlato jer je otporno na sankcije."
Prema njegovim riječima, mnoge zemlje u razvoju često ističu koliko zlata posjeduju, dok udio zlata u deviznim rezervama tih zemalja stalno raste: "Zemlje u razvoju kupuju zlato, a centralne banke razvijenih zemalja ga prodaju."
Dodao je da zlato predstavlja dobar zamjenski instrument za obveznice, posebno kada se očekuje smanjenje kamatnih stopa: "Zlato je zamjena za obveznice – kada prinosi padaju, cijena zlata raste, jer su prinosi slabiji od inflacije, što smanjuje atraktivnost obveznica. Trenutna situacija pokazuje da centralne banke kupuju zlato jer je sigurnije od držanja gotovine u dolaru."
Šta nas čeka sa inflacijom?
Analizirajući ekonomske prognoze u SAD-u, Dražetić se osvrnuo i na projekcije daljnjih rezova kamatnih stopa, što bi moglo povećati inflaciju.
"Inflacija u SAD-u u augustu je iznosila 2,9 posto, a prošle sedmice su dužnosnici Federalnih rezervi rekli da očekuju još dva smanjenja, pa bi kamatna stopa do kraja godine mogla doći na raspon od 3,5 do 3,75 posto", zaključio je Dražetić, naglasivši da iduće godine možda nastupi još agresivnije rezanje kamatnih stopa, što će itekako otežati popuštanje inflacije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
