Četiri slučaja kad Kremlj pokreće nuklearni Armagedon

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin u svom je obraćanju eksplicitno podržao referendum u dijelovima Ukrajine koji su pod ruskom okupacijom što je korak prema aneksiji još jednog dijela Ukrajine, ovaj put veličine Mađarske.

Ruski predsjednik i njegovi visoki dužnosnici od početka rata u Ukrajini više su puta zaprijetili Zapadu odmazdom nuklearnim oružjem.

Govorili su da će se Zapad, ako nastavi pomagati Ukrajini, suočiti s “posljedicama na kakve nikada u svojoj historiji nisu naišli“.

Trending

Saobraćajna nesreća na Stupu: Prevrnuo se automobil, policija i Hitna pomoć na terenu

21.09.22. 17:30

Srbijanski mediji: Rusi masovno bježe iz zemlje, u Beograd će ih za 15 dana stići više od 4.000

Zapad je nastavio pomagati, a Rusija nastavila prijetiti “nepredvidivim posljedicama”, ali dalje od toga niko se nije usudio ići, piše Slobodna Dalmacija.

Ali, Putin je sad u problemu i njegove prijetnje svijetu danas zvuče ozbiljnije. Vojna operacija koja je dosad živjela daleko od Moskve, mobilizacijom dolazi i u glavni grad i druge velike gradove što će imati dubinske posljedice unutar same Rusije iz koje danas pokušava pobjeći ko god može.

Prema ruskoj nuklearnoj doktrini Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo postojanje Rusije kao suverene države“.

Posljednje ažuriranje doktrine, napravljeno 2020., razjasnilo je još dva scenarija moguće uporebe nuklearnog oružja: u slučaju primanja "vjerodostojnih informacija o lansiranju balističkih projektila" usmjerenih na teritorij Rusije ili njezinih saveznika ili napad "na kritičnu infrastrukturu koja kontrolira nuklearno oružje".