Četiri razloga zašto je Mariupolj toliko važan za Rusiju

1
Radiosarajevo.ba
Četiri razloga zašto je Mariupolj toliko važan za Rusiju
Foto: Twitter / Olta Xhaçka / Mariupolj

Mariupolj je postao najbombardovaniji i najrazrušeniji grad u ratu Ukrajine sa Rusijom - pretrpjevši najveći dio skoncentrisanih ruskih napada.

On je ključan za moskovsku vojnu kampanju u Ukrajini.

Ali zašto? Postoje četiri glavna razloga zašto bi zauzimanje ovog lučkog grada bila tolika strateška pobjeda za Rusiju - a težak udarac za Ukrajinu.

Naoružajte se strpljenjem: Duge kolone vozila na ovim graničnim prijelazima

Naoružajte se strpljenjem: Duge kolone vozila na ovim graničnim prijelazima

1. Obezbjeđivanje kopnenog koridora između Krima i Donbasa

Geografski gledano, grad Mariupolj zauzima samo mali dio na mapi, ali on trenutno stoji tvrdoglavo na putu ruskih snaga koje prodiru sa krimskog poluostrva.

One se probijaju na sjeveroistok kako bi pokušale da se povežu sa trupama i separatističkim saveznicima u regionu Donbas u istočnoj Ukrajini.

General ser Ričard Barons - bivši komandant britanske Komande udruženih snaga - kaže da je zauzimanje Marijupolja ključno za ruske ratne operacije.

"Kad Rusi budu smatrali da su uspješno okončali ovu bitku, imat će dovršen kopneni most od Rusije do Krima i to će doživjeti kao ogroman strateški uspjeh."

Ako Marijupolj bude bio zauzet, Rusija će na kraju uspostaviti i potpunu kontrolu nad više od 80 posto crnomorske obale Ukrajine - odsjekavši njenu pomorsku trgovinu i dodatno je izolovavši od svijeta.

Odbijajući napade nadirućih snaga posljednje tri nedjelje, ukrajinske odbrambene snage uspjele su da uposle ogroman broj ruskih vojnika.

Ali taj neuspjeh Rusije da brzo zauzme grad naveo je ruske komandante da pribjegnu srednjovjekovnoj taktici opsade prilagođenoj 21. veku.

Obrušili su se na Mariupolj artiljerijom, raketama i projektilima - oštetivši ili uništivši više od 90 posto grada.

Odsjekli su i njegov pristup struji, grijanju, pijaćoj vodi, hrani i zalihama lijekova - stvorivši humanitarnu katastrofu i za koju Moskva sada okrivljuje Ukrajinu, jer je odbijala da se preda do zadatog roka u pet sati u ponedeljak.

Ukrajina se zarekla da će braniti grad do posljednjeg vojnika.

Vrlo je moguće da će doći upravo do toga.

Ruske trupe polako nadiru ka centru i, u odsustvu bilo kakvog upotrebljivog mirovnog sporazuma, Rusija će najvjerovatnije sada samo pojačati bombardovanje - praveći vrlo malo ili nimalo razlike između naoružanih branilaca i izmučenog civilnog stanovništva koje u gradu i dalje broji više od 200.000 ljudi.

Ako, i kada, Rusija preuzme potpunu kontrolu nad Mariupoljem, to će osloboditi oko 6.000 njenih vojnika - organizovanih u taktičke bataljonske grupe od 1.000 vojnika - da budu poslate kao pojačanje na druge ruske frontove oko Ukrajine.

Brojne su mogućnosti gdje bi oni mogli da budu raspoređeni: na sjeveroistok, da bi se pridružili borbi za opkoljavanje i uništavanje regularnih ukrajinskih oružanih snaga koje se bore protiv proruskih separatista u regionu Donbasa na zapad, da bi nastavili prodor ka Odesi, koja će preostati posljednji veliki izlaz Ukrajine na Crno more na sjeverozapad, ka gradu Dnjepar.

2. Gušenje ukrajinske privrede

Mariupolj je odavno strateški važna luka na Azovskom moru, dijelu Crnog mora. Sa svojim dubokim sidrištima, to je najveća luka u regionu Azovskog mora i dom ogromnih gvožđara i čeličana.

U normalna vremena, Mariupolj je ključno izvozno čvorište za ukrajinski čelik, ugalj i kukuruz, koji odlaze mušterijama na Bliski istok i šire.

Sada već posljednjih osam godina, od ruske ilegalne aneksije Krima 2014, ovaj grad nalazi se neugodno stešnjen između ruskih snaga na poluostrvu i pro-ruskih separatista u otcjepljenim samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk.

Izgubiti Mariupolj predstavljalo bi težak udarac za ono što je preostalo od ukrajinske privrede.

3. Prilika za propagandu

Mariupolj je dom ukrajinske paravojne jedinice bataljon Azov, nazvane po Azovskom moru, koje povezuje Mariupolj sa ostatkom Crnog mora.

Bataljon Azov ima ultradesničarske ekstremiste, među kojima su i neonacisti.

Iako oni čine samo mali dio ukrajinskih ratnih snaga, bio je korisna propagandna alatka za Moskvu, pruživši joj povod za poručivanje ruskom stanovništvu da su mladi ljudi koje je poslala da se bore u Ukrajini tamo da bi oslobodili njenog susjeda od neonacista.

Ako Rusija bude uspjela da zarobi značajan broj živih boraca iz bataljona Azov, vrlo je vjerovatno da će oni biti prikazivani na ruskim državnim medijima u sklopu aktuelnog rata informacijama kako bi se diskreditovale Ukrajina i njena vlada.

4. Ogroman podstrek za moral

Rusko zauzimanje Mariupolja, ako do njega bude došlo, bit će i psihološki značajno za obje strane u ovom ratu.

Ruska pobjeda u Mariupolju omogućit će Kremlju da pokaže sopstvenom stanovništvu - preko medija koje kontroliše država - da Rusija postiže zacrtane ciljeve i ostvaruje napredak.

Za Putina, za koga ovaj rat djeluje kao da je ličan, sve to ima historijsku važnost.

On crnomorsku obalu Ukrajine doživljava kao nešto što pripada Novorusiji - ruskoj teritoriji koja datira još od carstva iz 18. vijeka.

Putin želi da ponovo oživi taj koncept, "spasivši Ruse od tiranije pro-zapadne vlade u Kijevu", kako on to vidi.

Marijupolj mu trenutno stoji na putu do ostvarivanja tog cilja.

Ali za Ukrajince, gubitak Mariupolja predstavljao bi težak udarac - ne samo vojno i ekonomski - već i za mentalno stanje muškaraca i žena koje se bore na terenu, braneći zemlju.

Mariupolj bi bio prvi veliki grad koji je pao u ruke Rusa poslije Hersona, strateški mnogo manje važnog grada koji jedva da je bio branjen.

Tu je i drugi aspekt morala - odvraćanje. Mariupolj je pružio žestok otpor - ali pogledajte samo po koju cijenu. Grad je desetkovan i sada uglavnom leži u ruševinama. Ući će u historiju uz Grozni i Alepo, gradove koje je Rusija na kraju izbombardovala i izgranatirala sve dok nisu poklekli, svevši ih na ruševine.

Poruka drugim ukrajinskim gradovima je jasna - ako odlučite da se borite poput Mariupolja, možete da očekujete istu sudbinu.

"Rusi nisu mogli da uđu u Mariupolj", kaže general ser Ričad Barons i dodao:

"Nisu mogli da uđu u njega tenkovima, pa su ga onda pretvorili u ruine. I to je nešto što ćemo moći da očekujemo svuda gde im bude bilo bitno", prenosi BBC.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije