Bugarska ulazak Turske u EU naplaćuje s 14 milijardi eura?

Bugarska prijeti da će blokirati pristup Turske Evropskoj uniji ako ne dobije nekoliko milijardi eura odštete za ljude raseljene u vrijeme Otomanskog carstva, javljaju agencije.

Tursko-bugarska grupa radi na problemu

"Turska sigurno može platiti taj iznos, napokon, ona je 16. najveća ekonomska sila na svijetu", kazao je Božidar Dimitrov, bugarski ministar bez portfelja, precizirajući da je riječ o 20 milijardi američkih dolara (14 milijardi eura).

"Jedan od tri uslova za punopravno članstvo Turske u EU rješenje je problema imovine tračkih izbjeglica", izjavio je Dimitrov.

Otomansko carstvo je 1913. protjeralo stotine hiljada Bugara s područja na zapadnoj strani Bospora. To je područje 1923. postalo Turska, a prava raseljenih priznata su ugovorom iz 1925., no on nije nikada proveden, ističe Bugarska.

Veselin Ninov iz Ureda za štampu bugarske vlade rekao je da Dimitrova izjava odražava vladino stajalište te da na sporu radi bugarsko-turska radna grupa. Spomenuo je ipak drugi iznos, prenosi Hina.

"To je stvar službene vladine politike. Postoji ugovor između dviju strana iz 1925. To je službeni ugovor, pa, u skladu s njime, turska vlada bugarskim izbjeglicama mora platiti između deset i 12 milijardi dolara (osam milijardi eura)", rekao je.

Ocijenio je da je riječ o više "historijskom nego političkom" pitanju.

Upitan je li Bugarska spremna zbog toga staviti veto na pregovore Turske s EU-om, Ninov je kazao: "Postoji ta opcija. No to je samo jedan od mnogih drugih uslova za bugarsku podršku članstvu Turske. Postoje i pitanja koja se odnose na energetiku te projekte upravljanja vodom."

Bugarski premijer Bojko Borisov o tom će pitanju razgovarati tokom posjeta Turskoj u januaru ili februara, dodao je.

Bilateralna pitanja i evropske integracije

Tursko ministarstvo vanjskih poslova i Evropska komisija još uvijek nisu komentirali ovaj slučaj. Blokira li Bugarska na ovaj način put Turske ka Evropskoj uniji, biće to novi slučaj blokiranja evropskih integracija jedne zemlje od strane druge zbog bilateralno neriješenih pitanja.

Grčka je blokirala ulazak Makedonije u NATO-a i zaustavila njenu kandidaturu za članicu EU zbog spora oko imena makedonske države. Hrvatska i Slovenija riješile su na jesen 2009. godine granični spor koji je Hrvatskoj oduzeo mnogo vremena na putu ka Evropskoj uniji.

radiosarajevo.ba