Bugarska prvi put dobila predsjednicu: Protivi se pomoći Ukrajini i zagovara pregovore s Putinom

Vršiteljica dužnosti bugarske predsjednice Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazuju gotovo konačni rezultati Centralne izborne komisije, čime je postala prva žena na toj funkciji.

Prema podacima obrađenim na osnovu 99,95 posto glasačkih listića, Jotova je u drugom krugu izbora, održanom u nedjelju, osvojila 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milion. Njen protivkandidat Andrej Gjurov dobio je 39,47 posto glasova, odnosno oko 749.500. Oko 2,95 posto birača nije podržalo nijednog od kandidata.

U prvom krugu, održanom 25. oktobra, nijedan kandidat nije osvojio potrebnu većinu za pobjedu. Jotova je bila prva s 34,6 posto glasova, dok je odmah iza nje bio Gjurov s 32 posto.

Trending

Tijela poginulih vojnika EUFOR-a iz Tuzle transportovana u Italiju

Jotova, bivša potpredsjednica Bugarske, preuzela je dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice nakon što je Rumen Radev u januaru podnio ostavku.

Radev se potom kandidovao na parlamentarnim izborima i pobijedio predstavljajući program koji mnogi politički analitičari smatraju naklonjenim Kremlju, piše Reuters.

25.10.26. 10:04

Počeli predsjednički izbori u Bugarskoj: Sva birališta spremna za glasače

Radev podržava Jotovu, a oboje su se zalagali za diplomatsko rješenje rata u Ukrajini.

Jotova, 62-godišnja bivša novinarka i nekadašnja zastupnica u Europskom parlamentu, posljednjih je devet godina obavljala funkciju potpredsjednice Bugarske uz Rumena Radeva. Radev je, nakon uvjerljive pobjede svoje stranke "Progresivna Bugarska", formirao prvu stabilnu vladu u toj zemlji nakon niza godina.

Bugarska je članica NATO-a od 2004. godine, a Europskoj uniji pridružila se 2007. godine. Iako među parlamentarnim strankama postoji širok konsenzus o prozapadnom smjeru zemlje, rašireno prorusko raspoloženje, zasnovano na tradicionalnim historijskim i kulturnim vezama s Rusijom, dijeli bugarsko društvo, posebno od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu.

I Jotova i Radev zalagali su se za diplomatsko rješenje kojim bi se okončao rat u Ukrajini, ali su izbjegavali jasno se izjasniti o mogućoj umiješanosti Rusije u napade dronovima na području Crnog mora. Jotova je posljednjih dana kampanje poručila da bi "svi trebali nazvati predsjednika Putina", a sebe je opisala kao "predsjednicu mira". Protivi se slanju vojne pomoći Ukrajini.

Tokom televizijskog sučeljavanja predsjedničkih kandidata, Jotova se založila za postizanje sporazuma koji bi uključivao i Ukrajinu i Rusiju, poručivši da se "mir može postići samo pregovorima". Predložila je i sigurnosni sastanak svih šest crnomorskih zemalja, na kojem bi bio potpisan moratorij na neprijateljstva.

Funkcija bugarskog predsjednika uglavnom je ceremonijalna. Iako šef države nema izvršne ovlasti i sve važne političke odluke mora odobriti parlament, neposredan izbor daje predsjedniku veći politički autoritet.

Predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga, može staviti veto na zakone, potpisuje međunarodne ugovore i imenuje ambasadore. Bugarski predsjednici biraju se na mandat od pet godina i mogu obavljati tu funkciju najviše dva mandata.