Zastrašujuće brojke: Od posljedica vrućina ovog ljeta u Njemačkoj umrlo više od 16 hiljada ljudi

Ljeto 2026. bilo je najtoplije u Evropi od početka vođenja evidencije, čime je sa prvog mjesta istisnulo dosadašnju rekordno toplu 2003. godinu. To je utvrdio evropski program za posmatranje Zemlje Kopernikus. Njemačka meteorološka služba (DWD) naziva broj vrelih dana u ljetu 2026. "nezabilježenim".

"U prosjeku je u Njemačkoj zabilježeno oko 22 vrela dana sa temperaturom od najmanje 30 stepeni Celzijusa i oko pet veoma vrelih dana sa najmanje 35 stepeni Celzijusa", navodi DWD u saopštenju za medije krajem avgusta.

I još jedan njemački rekord: procijenjeni broj umrlih od posljedica vrućina ovog ljeta je veći nego ikada ranije – do kraja avgusta umrlo je najmanje 16.300 ljudi.

Trending

Još jedan uspjeh naših zlatnih dječaka: Barlov i Zulfić osvojili tri medalje na Europskom prvenstvu

Kako se utvrđuje broj umrlih od posljedica vrućina?

Veoma mali broj ljudi umire direktno od vrućine, na primjer od toplotnog udara. Broj smrtnih slučajeva zapravo proizilazi iz statističke povezanosti između broja umrlih, koji prikuplja Savezni zavod za statistiku u Njemačkoj, i temperatura unutar određenog vremenskog perioda, koje mjeri Njemačka meteorološka služba. U Njemačkoj se sa smrtnim slučajevima uzrokovanim vrućinom računa kada - prosječna - nedjeljna temperatura dostigne 20 stepeni Celzijusa. Prosječna nedjeljna temperatura je prosjek svih temperatura izmjerenih po satima u toku jedne sedmice, uključujući i noćne sate, pojašnja Deutsche Welle.

Tokom nekoliko sedmica, prosječne sedmične vrijednosti u Njemačkoj prelazile su granicu od 20 stepeni Celzijusa. Krajem juna bilo je posebno toplo: od 22. do 28. juna prosječna nedjeljna temperatura iznosila je više od 26 stepeni Celzijusa. Iako se statističkom metodom ne može razjasniti od čega su tačno ljudi umrli, istraživači i ljekari veoma dobro znaju kako toplota utiče na ljudsko tijelo. Zbog toga je povećana stopa smrtnosti tokom perioda talasa vrućina naučno utemeljena.

Koji su uzroci smrti usljed vrućine?

"Nisu bile presudne samo maksimalne vrijednosti na termometru, već prije svega to koliko su dugo vrućine trajale i činjenica da se noću temperatura jedva spuštala", kaže Andreas Macarakis, profesor ekološke meteorologije na Univerzitetu Albert-Ludvig u Frajburgu.

Tokom vrelih noći mnogi ljudi lošije spavaju. Međutim, dovoljno sna je važno kako bi tijelo moglo da kompenzuje toplotni stres akumuliran tokom dana. Koliko je jako opterećenje usljed vrućine ne zavisi samo od temperature vazduha, kaže Macarakis. Vlažnost vazduha, sunčevo zračenje i vjetar takođe igraju ulogu – to je takozvani subjektivni osećaj toplote. Sparno vrijeme i nedostatak vjetra pri istovremeno umjerenim temperaturama takođe mogu predstavljati veliko opterećenje za organizam. Toplotnim stresom su posebno pogođeni stariji ljudi i hronični bolesnici, ali i trudnice i bebe. 

Vrućina takođe može negativno da utiče na djelovanje lijekova, kao što su lijekovi za snižavanje krvnog pritiska ili antidepresivi. Također, mnogi drugi ljudi takođe spadaju u ugroženije grupe. "Oni koji žive u stanovima sa lošijom izolacijom ili obavljaju poslove na otvorenom", kaže Martin Resli, ekološki naučnik sa Švajcarskog i instituta za javno zdravlje u Bazelu.

"Efekat žetve" ne objašnjava broj umrlih od vrućine

Veliki dio umrlih od posljedica vrućine vjerovatno bi – zbog starosti i bolesti – ionako imao kratak životni vijek. Ipak, postoji naučni konsenzus "da je dio preminulih mogao da živi još dugo i da se jednostavno u trenutku toplotnog talasa nalazio u ranjivom stanju", kaže Resli.

I Aleksandra Šnajder, meteorološkinja i epidemiološkinja u Helmholc centru u Minhenu, kaže da se kod ljudi koji su preminuli tokom talasa vrućina najvjerovatnije ne radi o čistom "efektu žetve" (Harvesting-Effekt). Ovaj efekat opisuje pojavu "da toplotni talas prije svega dovodi do toga da veoma ranjive osobe umru nekoliko dana ili nedjelja ranije", objašnjava Šnajder. Međutim, u tom slučaju bi u nedjeljama nakon toplotnog talasa morala da se zabilježi primjetno niža stopa smrtnosti od prosjeka, što za sada nije slučaj.

Zbog toga ona pretpostavlja da je značajan dio tih ljudi mogao da živi još mjesecima ili godinama.