Berlinski SPD pozvao njemačke vlasti: "Obilježite Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici"

Berlinska SPD se zalaže za Dan sjećanja na žrtve genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine.

"Pozivamo Predstavnički dom i Senat da 11. juli 2024. godine proglase danom sjećanja, koji će se ubuduće obilježavati svake godine", rekao je Timur Šarić iz SPD Charlottenburg-Wilmersdorf njemačkoj novinskoj agenciji.

Predložio je da se 11. juli 2025. godine u Berlinu obilježava kao 30. godišnjica genocida nad više od 8.000 ljudi i da se sjećaju žrtava. "Bilo bi poželjno da Senat i Parlament kontaktiraju udruženja žrtava i preživjelih i bosansku zajednicu u Berlinu."

Trending

Ustavni sud BiH stavio van snage zakon koji dozvoljava isticanje zastave Srbije na institucijama RS

Osvijetliti Brandenburšku kapiju?

Zamisliv bi bio komemorativni događaj ili isticanje bosanskohercegovačke zastave ispred javnih zgrada, rekao je Šarić. S njegove tačke gledišta, druga mogućnost bi bila da se Brandenburška kapija osvijetli u bosanskim nacionalnim bojama.

Na svojoj partijskoj konferenciji 23. novembra, berlinski SPD donio je sličnu odluku. Važno je i edukovati škole o ratovima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, a time i o genocidu u Srebrenici, piše list.

Više od 8.000 žrtava

Tokom rata u Bosni, bosanski Srbi su 11. jula 1995. godine i narednih dana ubili više od 8.000 muslimana, većinom muškaraca i mladića, u tadašnjoj zaštitnoj zoni UN-a Srebrenica. Žene, djevojke i djeca deportovani su autobusima na prve linije fronta na području pod kontrolom bosanske vojske.

Presude Tribunala za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde pravno su utvrdile genocidnu prirodu masakra u Srebrenici. Tadašnji politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i komandant takozvane Armije bosanskih Srba Ratko Mladić osuđeni su na doživotnom zatvoru pred Međunarodnim sudom pravde.

Rezolucija UN usvojena u maju

U maju ove godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je rezoluciju, koju je uglavnom vodila Njemačka , prema kojoj bi 11. juli trebalo da se obilježava u cijelom svijetu kao "dan razmišljanja i sjećanja" na žrtve Srebrenice. U Srbiji i bh.entitetu Rs, negiranje genocida u Srebrenici i heroizacija počinitelja je u određenoj mjeri državna politika.