Američki plan za Iran je rizičniji nego što mislite: Historija okupacija daje ozbiljna upozorenja

Historijski gledano, unconditionalna predaja pred Sjedinjenim Američkim Državama bila je praćena dugotrajnim vojnim okupacijama i ogromnim troškovima.

Piše: Mark Kimmitt za Nationalinterest

Prema izvještaju The Wall Street Journala, predsjednik Donald Trump je 13. marta naredio slanje amfibijske grupe od 5.000 marinaca i mornara, zajedno s nekoliko ratnih brodova, na Bliski istok, čime je dodatno naglasio cilj – unconditionalnu predaju Irana.

Trending

Cijene stanova u FBiH ponovo skočile — kvadrat ide i preko 4.500 KM. Pogledajte gdje je najskuplje

Historija pokazuje da su unconditionalne predaje u prošlosti često davale pozitivne rezultate – primjerice predaja Konfederativnih država nakon Američkog građanskog rata, Japana poslije Drugog svjetskog rata i Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. Ipak, te pobjede su dolazile uz visoke troškove okupacije, upravljanja i finansija, o čemu se danas rijetko govori.

Uspješne američke okupacije transformisale su poražene zemlje:

Bivše Konfederativne države morale su prihvatiti federalnu vlast, ukinuti ropstvo i priznati pravo glasa crncima.

Japan je postao pacifistička parlamentarna demokracija, uz ustav koji su napisale okupacijske vlasti.

Njemačka je iz totalitarne fašističke države preobražena u parlamentarnu, višestranačku i federalnu državu s nezavisnim sudstvom.

Postavljanje unconditionalne predaje Iranu suočava SAD s teškim izborom: prihvatiti ostatke Islamske Republike ili pokušati uspostaviti neku formu monarhije ili neklerikalnog režima. Svaka od opcija nosi ogromne rizike, uključujući mogućnost kontrainsurgencije veće nego u Iraku.

Troškovi bi bili ogromni, samo okupacija bi zahtijevala više od 1,5 miliona vojnika, što je više nego trenutna američka vojska. Za usporedbu, Japan je nakon Drugog svjetskog rata zahtijevao 400.000 vojnika, a Njemačka 250.000. Finansijski troškovi okupacije mogli bi stotine milijardi dolara godišnje dodati već ogromnom američkom dugu.

Stručnjaci upozoravaju da je ovakav plan ambiciozan i rizičan. Historijski analitičar TR Fehrenbach je 1953. godine istakao: "Možete bombardovati zemlju koliko hoćete, ali ako želite braniti i zaštititi civilizaciju, morate to učiniti na zemlji – mladim ljudima u blatu."

Američka administracija sada teži brzoj unconditionalnoj kapitulaciji Irana, tražeći da novi režim odustane od nuklearnog programa, balističkih raketa i saveznika te prihvati popularnu vlast. Ako se ovaj plan ne ograniči, Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s dugogodišnjim ratom i ogromnim troškovima, kako u ljudstvu, tako i u finansijama.

Sve najnovije informacije vezane za dešavanja na Bliskom istoku i svijetu možete pratiti na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.