93. dan invazije: "Rusija mora biti poražena ili će biti treći svjetski rat"

Rusija mora surađivati u istrazi Međunarodnoga kaznenog suda (ICC/MKS) o navodnim ratnim zločinima nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekao je glavni tužitelj suda za AFP.

"Poziv je tu. Moja su vrata otvorena i nastavit ću kucati na vrata Ruske Federacije", rekao je Karim Khan u razgovoru za francusku novinsku agenciju na sudu u Den Haagu.

"Ako postoje optužbe od strane Ruske Federacije, ako postoje informacije kojima raspolaže, ako vodi svoje istrage i kaznene progone ili ima važne informacije, neka ih podijeli s nama", dodao je.

Britanski advokat je usto istaknuo da bi se krivce za ratne zločine moglo izvesti pred sud, ali nije htio reći hoće li jednog dana među osumnjičenicima biti i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ukrajinska pravoslavna crkva, koju inače podupire Moskva, saopćila je da prekida sve veze s Rusijom.

Crkva je proglasila "punu nezavisnost" od Rusije.

"Ne slažemo se sa stavom moskovskog patrijarha Kirila o ratu", rekli su referirajući se na poglavara Ruske pravoslavne crkve koji je bliski saveznik Vladimira Putina.

Premijer Italije Mario Draghi telefonom je danas razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodomirom Zelenskim, saopšteno je iz njegovog ureda.

”Razgovarano je o posljednjem stanju na terenu s posebnim osvrtom na istok Ukrajine. Draghi je ponovio podršku talijanske vlade u koordinaciji s ostalim članicama Evropske unije (EU)”, navedeno je u saopćenju.

Razgovarano je i o uklanjanju prepreka za izvoz žitarica iz Ukrajine, a u cilju borbe protiv nestašice hrane koja prijeti najsiromašnijim zemljama svijeta.

Zelenski je zahvalio na naporima talijanskih vlasti te izrazio spremnost za nastavak razgovora s Draghijem o mogućim rješenjima.

Zelenski je na Twitteru pisao o susretu s Draghijem.

“Date su informacije o stanju na frontu. Od naših partnera očekujemo dodatnu odbrambenu podršku. Razgovarano je i o isporuci goriva. Tema su bili i načini sprečavanja krize izazvane nestašicom hrane. Trebamo ukinuti blokade u ukrajinskim lukama“, rekao je Zelenski.

Draghi je jučer telefonom razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Dvoje državljana Ujedinjenog Kraljevstva i jedan državljanin Maroka koji su se borili na ukrajinskoj strani, mogli bi se suočiti sa smrtnom kaznom, navode ruski separatisti, a prenosi Interfax.

Viktor Gavrilov, dužnosnik Ureda glavnog tužitelja samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR), kaže da je kriminalistička istraga "dovršena" i da, uzimajući u obzir da je rat u tijeku, optuženi mogu dobiti smrtnu kaznu.

Samoproglašena 'Narodna Republika Donjeck' je navodno uvela smrtnu kaznu na teritoriju oduzetom Ukrajini 2014. godine.

Više od 100 ruskih gardista otpušteno je zbog odbijanja borbe u Ukrajini, pokazuju sudski dokumenti.

Slučajevi 115 pripadnika nacionalne garde, poznate kao Rosgvardia, izašli su na vidjelo u srijedu, nakon što je lokalni ruski sud odbio njihovu kolektivnu tužbu zbog otkaza.

Prema odluci suda objavljenoj na web stranici, tužba je odbačena nakon što je sudac utvrdio da su vojnici s pravom otpušteni zbog "odbijanja obavljanja službenog zadatka" u Ukrajini te su se umjesto toga vratili na mjesto službe.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je skoro polovina ukrajinskog izvoza žitarica trenutno zadržana jer Rusija nastavlja da blokira glavne izvozne rute zemlje kroz Crno i Azovsko more, nazivajući situaciju potencijalnom katastrofom za globalnu sigurnost hrane.

"22 miliona tona žitarica danas se čuvaju u silosima. Ne možemo ih isporučiti na međunarodna tržišta gdje su potrebni u ovom trenutku", rekao je Zelenski obraćajući se indonežanskom ekspertskom centru za vanjsku politiku na online forumu, javlja CNN.

Ukrajinske trupe pokušavaju zadržati kontrolu nad dijelovima Limana, objavilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane. Ranije su proruski separatisti objavili da su zauzeli ovaj strateški vrlo važan grad.

Ministarstvo kaže da se ukrajinski vojnici bore da zadrže sjeverozapadni i jugoistočni dio grada.

"Branitelji su kontrirali pokušajima Rusije da potisne svoju ofenzivu prema Slavjansku", rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik na brifingu.

Liman, gradić koji se nalazi oko 60 kilometara od Severodonjecka, je ključni cilj za ruske snage koje se pokušavaju probiti prema Slavjansku i Kramatorsku.

"Rusija mora biti poražena u Ukrajini ili će konflikt u toj zemlji potaknuti treći svjetski rat", rekao je danas Mihajlo Podoljak, ukrajinski pregovarač i savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

U razgovoru za ukrajinsku televiziju Podoljak je upozorio da će "ruski revanšizam i šovinizam samo nabujati" ako Rusija izgubi rat u Ukrajini.

Pojavljuje se sve više informacija koje potvrđuju da je pao grad Liman u regiji Donjeck.

Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se čini kako separatisti sad imaju kontrolu nad gradom.

Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je u petak da sistem uvode protivvazdušne odbrane oborili ukrajinski borbeni avion MiG-29, osam bespilotnih letjelica i balističku raketu u četvrtak navečer, javlja Anadolija.

Portparol Ministarstva Igor Konašenkov rekao je da je više ciljeva pogođen visoko preciznim raketama, uključujući položaje 10. brigade Oružanih snaga Ukrajine, Lanser Sistem protivvazdušne odbrazdušneproduše i radara

Britanski premijer Boris Johnson danas je podržao slanje višecijevnih bacača raketa (MLRS) Ukrajini, javlja Sky News.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov optužio je zapadne zemlje da vode "totalni rat" protiv Rusije te ruskog naroda i kulture.

Zapadne zemlje "otkazuju Rusiju i sve povezano s Rusijom", što uključuje "zabranu ruskih pisaca, kompozitora i drugih važnih kulturnih figura", rekao je na press konferenciji u ruskom ministarstvu vanjskih poslova

"Zapad nam je objavio totalni rat, cijelom ruskom svijetu. Kultura otkazivanja Rusije i svega povezanog s našom zemljom već doseže apsurdne situacije", rekao je Lavrov.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je danas da će iz zemlje biti protjerano pet diplomata iz hrvatske ambasade u Moskvi, kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz Zagreba.

Hrvatska je 11. aprila objavila da je protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz ambasade u Zagrebu. Ruska Federacija dan kasnije izrazila je snažan protest hrvatskim vlastima i zaprijetila mjerama odmazde.

Ruska prorežimska agencija RIA Novosti objavila je nešto više detalja o ovoj odluci Rusije.

Guverner Harkova Oleh Synehubov objavio je za Telegram da "liječnici pružaju svu neophodnu pomoć svim stanovnicima Harkova koji su jučer povrijeđeni" i da tokom noći više nije bilo žrtava. 

"Neprijatelj je noću nastavio granatirati naselja Harkovske oblasti. Internat u Ljubotinu je oštećen usljed neprijateljskog granatiranja. Čuguiv je takođe granatiran noću. Oštećene su stambene kuće", naveo je Synehubov.

Dmytro Zhyvytskyi, guverner Sumija, koji se nalazi na sjeveroistoku Ukrajine i graniči s Rusijom, rekao je da tamo nije bila mirna noć. On je objavio na Telegramu:

"Od 4:30 sata ujutro minobacački meci ispaljeni su svakih pola sata u okrugu Šostka. Oštećene su privatne kuće civila na periferiji Seredinog Budima".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Zapada da se "prestane igrati" s Rusijom i da uvede oštrije sankcije Moskvi da okonča svoj besmisleni rat” u Ukrajini, dodajući da će njegova zemlja ostati nezavisna, ali da je jedino pitanje po koju cijenu.

Kritike Zapada Zelenskog pojačale su se u posljednjim danima dok Evropska unija sporo radi na uvođenju eventualnog embarga na uvoz ruske nafte a hiljade ruskih vojnika okružuju dva ključna grada na istoku zemlje, Sjeverodonjeck i Lisičansk.

Tokom tri mjeseca invazije na Ukrajinu, Rusija je odustala od napada na prijestolnicu Kijev i pokušava da učvrsti kontrolu nad industrijskom istočnom regijom Donbas, gdje podržava separatističke pobunjenike od 2014.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena sprema se poslati Ukrajini oružje koje ta napadnuta zemlja već neko vrijeme traži kao prioritet broj jedan - napredne sisteme dalekometnih raketa.

Kako javlja CNN, SAD naginje prema slanju tih sistema kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini. Konačna odluka mogla bi biti najavljena sljedeće sedmice

Naime, najviši ukrajinski dužnosnici, uključujući predsjedika Volodimira Zelenskog, posljednjih sedmica mole SAD i njihove saveznike da Ukrajini pošalju višecijevne bacače raketa (MLRS). Takvi američki sistemi mogu ispaliti seriju raketa dometa više stotina kilometara, što je znatno više od bilo kojeg oružja kojim Ukrajina trenutno raspolaže. Ukrajinci, naime, tvrde da bi to oružje moglo donijeti prevagu u borbi protiv ruskih okupatora.

Još jedno oružje koje Ukrajina traži je HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System), visoko mobilni sistem koji može ispaljivati seriju raketa kakve koriste i višecijevni bacači raketa.

U granatiranju Harkiva, drugog najvećeg grada Ukrajine, ubijeno je osmero ljudi, među njima i petomjesečna beba. 17 osoba je povrijeđeno.

Još troje ljudi ubijeno je u ruskim napadima u i oko Lisičanska, istočnog grada na koji ruske snage posljednjih dana fokusiraju svoje napade.