80 godina od suđenja u Nirnbergu, bavarski premijer upozorava: "Odgovornost ne prestaje s vremenom"

Članovi Kongresa SAD, turisti iz Kine i ljubitelji historije iz Frankonije - interesovanje za Nürnberška suđenja protiv glavnih ratnih zločinaca Drugog svjetskog rata ne prestaje ni 80 godina nakon početka tog historijskog događaja, čija se godišnjica obilježava ovog četvrtka.

Oko 150.000 ljudi iz cijelog svijeta posjetilo je prošle godine Memorijal Nürnberška suđenja – stalnu izložbu u Nürnberškoj palati pravde, koja se detaljno bavi događajima nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pravosudni događaj historijskih razmjera, koji je na kraju doveo do 12 smrtnih presuda, neraskidivo je vezan za ime grada u kojem je Adolf Hitler održavao svoje partijske kongrese i gdje je osuđeni Julius Streicher nekada širio mržnju preko lista Jurišnik (Der Stürmer).

Trending

Špago upozorava: "Bez hitnih izmjena Izbornog zakona bit će sve manja izlaznost na izbore"

U sali 600 – koja se do prije nekoliko godina još koristila kao sudnica za krivične procese – tribunal je zasjedao mjesecima, a u susjednom zatvoru bili su okrivljeni – među njima nacističke glavešine kao što su ministar avijacije Herman Göring ili Hitlerov zamjenik Rudolf Heß.

U fiskulturnoj sali zatvora američki dželat John Woods izvršio je 16. oktobra 1946. – skoro godinu dana nakon početka suđenja – 10 smrtnih kazni.

17.10.25. 21:28

Političar AfD-a osuđen zbog kolaža sa "Hitlerovim pozdravom"

Gering je izbjegao vješala neposredno prije toga, ubivši se pomoću otrovne kapsule. Martin Bormann je osuđen u odsustvu, ali se već ranije ubio, što se otkrilo tek mnogo kasnije.

"Procesi koji nose ime našeg grada imaju izuzetan značaj za našu poslijeratnu historiju kao i za međunarodno pravo", kaže danas gradonačelnik Nürnberga Marcus König, piše dpa.

Procesi koji su kao magnet privlačili pažnju svjetske javnosti su amanet za grad Nürnberg.

Danas se svake godine dodjeljuje nagrada za ljudska prava, u gradu se održava međunarodni filmski festival ljudskih prava. A opština je dio međunarodne koalicije gradova protiv rasizma.

Prije 80 godina Nürnberg je bio oličenje terora, ali i megalomanije nacista. Ostaci terena partijskih kongresa i nikada završene kongresne hale i danas svjedoče o neslavnoj istoriji.

Nürnberška palata pravde postojala je još prije dolaska nacista na vlast.

Za Amerikance, koji su među četiri okupacione sile imali izvjesnu prednost u pitanju postupanja sa ratnim zločincima, Nürnberg je bio idealan. Grad je bio u njihovoj okupacionoj zoni, a zatvorenici su mogli da se dovedu u sudnicu direktno iz susjednog istražnog zatvora.

Nürnberg je imao i veliki simbolički značaj. Već tada je Bijela kuća uvijek imala na umu utisak u javnosti – na kraju krajeva, suđenja su bila i ogroman medijski događaj. U razoreni grad putovalo je 300 novinara iz cijelog svijeta, među njima i budući kancelar Willy Brandt, kao izvještač skandinavskih novina.

Samo u procesu protiv glavnih ratnih zločinaca, 22 muškarca su sjedela na optuženičkoj klupi – od rajhsmaršala Geringa, preko Hitlerovog zamjenika Hesa, do nacističkog ministra spoljnih poslova Joachima von Ribbentropa.

Kada je sud na početku prikazao filmske dokumente o nacističkim zvjerstvima, odgovorni, koji su svi tvrdili da nisu krivi, okrenuli su glavu.

Na kraju je, pored 12 smrtnih presuda, izrečeno i sedam dugogodišnjih, djelimično doživotnih zatvorskih kazni, koje su izdržavali u zatvoru Berlin-Špandau. Rudolf Hes je godinama bio jedini i posljednji zatvorenik – objesio se u 93. godini života 1987.

Nürnberg, neposredno poslije rata – ušao je u historiju pravosuđa. Prvi put su političari lično krivično odgovarali za svoja djela. Nürnberški principi, na kojima je bio zasnovan Međunarodni vojni sud, ubrzo su priznale Ujedinjene nacije. Na tim principima se od tada zasnivaju svi međunarodni krivični sudovi.

Američki glavni tužilac Robert H. Jackson, nekadašnji sudija Vrhovnog suda SAD u Washingtonu, tada je vizionarski rekao: "Jer nikada ne smijemo zaboraviti da će nas istom mjerom kojom danas mjerimo optužene, sutra mjeriti historija", rekao je na početku procesa.

"Pružiti ovim optuženima otrovnu čašu znači prinijeti je sopstvenim usnama. Moramo pristupiti svom zadatku sa toliko unutrašnje nadmoći i duhovne nepristrasnosti da ovaj proces potomstvu jednom izgleda kao ispunjenje ljudske težnje za pravdom."

Gdje god se danas u međunarodnim tribunalima sudi za zločine protiv čovječnosti – pravni temelji vode porijeklo iz Nürnberga.

Mnoge filmske adaptacije – između ostalog Nürnberški proces sa Spencer Tracy u ulozi sudije – ostale su u sjećanju. Maximilian Schell je osvojio Oskara za svoju ulogu.

I danas uglavnom stranci dolaze u palatu pravde – stanovništvo u Njemačkoj nürnberška suđenja toliko ne zanimaju.

"Sjećanju su potrebna mjesta – a odgovornost ne prestaje s vremenom!", upozorava bavarski premijer Markus Söder.

U vrijeme kada antisemitizam raste i demokratija je pod pritiskom, takva mjesta su važnija nego ikad. "Nikada više mržnja ne smije pobijediti", ističe Zeder.