35 godina od ujedinjenja Njemačke: Nijemci i dalje podijeljeni ili konačno ujedinjeni?

Napred, u sali, Bernd Schmelzer govori o gorkim vremenima nakon ujedinjenja Njemačke. On i njegove kolege su 1993. štrajkom glađu pokušali da spriječe zatvaranje rudnika kalijuma u selu Bišofeorode u istočnonjemačkoj pokrajini Tiringiji.

Političari su tada, kaže 65-godišnjak, "obećavali kule i gradove". Ipak, kombinat je ugašen. Tada je, kaže Schmelzer, naučio: "Više nemam povjerenja u politiku." Mnogi u publici klimaju glavom. Sala je puna.

Trideset pet godina nakon ujedinjenja, te večeri u gradskom centru Vajsenze u Berlinu ponovo se govori o masovnim otpuštanjima i propasti preduzeća iz bivše Istočne Njemačke.

Trending

Jutros u Sarajevu 6°C, stiže nam novi snijeg: Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

Govori se o šoku ujedinjenja, o izgubljenom zavičaju. Svi su saglasni da je mnogo toga pošlo po zlu. I nekako se čini da ti promašaji nikada ne zastarijevaju.

Atmosfera je sumorna, pred jubilej ujedinjenja 3. oktobra.

30.09.25. 19:36

Koliko zarađuju i gdje žive 35-godišnjaci u Njemačkoj: Statistika otkriva sve

Sada širom zemlje samo još 35 posto ispitanika kaže da su nekadašnje Istočna i Zapadna Njemačka uglavnom srasle u jednu naciju. Tako je u anketi instituta Forsa za Saveznu fondaciju za istraživanje diktature Socijalističke partije jedinstva Njemačke (SED).

Godine 2019. taj procenat je bio 51 – od tada uporno pada. Danas 61 posto ispitanika kaže da preovladavaju razlike. U Istočnoj Njemačkoj to navodi čak 75 posto, tri četvrtine.

A 3. oktobra 1990. vladala je euforija, dok su rakete letjele u noćno nebo Berlina.

U burnim mjesecima prije toga, Istočni Nijemci su se oslobodili diktature, na izborima podržali brzo ujedinjenje i izborili se za uvođenje moćne (zapadno)njemačke marke.

Mnogi su slavili kraj 40 godina njemačke podjele, uklanjanje smrtonosne granice i mirnu revoluciju na istoku koja je sve to omogućila.

Prema novom istraživanju za televiziju ZDF devet od deset ispitanika sa istoka i zapada danas kaže da je ujedinjenje u osnovi bilo ispravno.

Ali, 47 posto na zapadu i 57 posto na istoku i dalje ističe da su problemi i poslije 35 godina u velikoj mjeri neriješeni.

Istočnonjemački sociolog SteffenMau, autor knjige Nejednako ujedinjeni, podsjeća u razgovoru za dpa da su životni uslovi i dalje nejednaki.

"U Istočnoj Njemačkoj je, na primjer, sektor niskih plata posebno veliki, a imovina je tako neravnomjerno raspoređena da se na istoku plaća samo mali dio poreza na nasljedstvo", kaže Mau.

Ekonomski institut Ifo u svom izvještaju navodi i druge primjere. Satnice su na istoku za 12 posto niže nego na zapadu, ekonomska snaga dostiže 86 posto zapadne. I stopa nezaposlenosti je, prema zvaničnim podacima, i dalje nešto viša na istoku.

S druge strane, mnogi Zapadni Nijemci sa čuđenjem gledaju na politički razvoj na istoku.

U pokrajini Saksoniji-Anhalt najnovija anketa bilježi 39 posto podrške za Alternativu za Njemačku (AfD), u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji 38 posto.

Krajnje desničarska stranka bilježi uspjehe i na zapadu, ali u Porajnju-Falačkoj ili Baden-Virtembergu ima upola manju podršku.

Društvo na istoku je, kako navodi Mau, "infiltrirano" – demokratija je tu na ivici. "Ljudi koji se osjećaju kao dio civilnog društva povlače se, jer se osjećaju ugroženo, jer vlada klima straha i zastrašivanja", kaže sociolog.

O razlozima se mnogo spekuliše – od iskustva diktature pod SED-om, preko šoka tranzicije i masovne nezaposlenosti, što na zapadu gotovo da se nije ni primjećivalo.

Migracije i godine pandemije dodatno su pojačale nepovjerenje u politiku.

Tu je i osjećaj da ste građani drugog reda, osjećaj zapostavljenosti i razočaranja, kako to opisuje Dirk Oschmann iz Lajpciga u svom bestseleru Istok, jedno zapadnonjemačko otkriće.

Bivši premijer Tiringije, političar Levice (Die Linke) Bodo Ramelow o tome govori u knjizi Novi zid, koju je napisao sa istočnonjemačkim historičarem Ilkom-Saschom Kowalczukom.

Bilježi upečatljivu rečenicu: "Mnogi na zapadu i ne slute koliko je duboka mržnja prema zapadu u širokim krugovima istoka."

Premijer Tiringije Mario Voigt, član demohrišćana (CDU), osporava tezu o navodnom razdoru koji se produbljuje.

"Naša zemlja je jaka kada se fokusiramo na povjerenje i zajedništvo", kaže Voigt za dpa. "Obećane 'cvjetajuće oblasti', o kojima je govorio kancelar Helmut Kohl, zaista postoje - istočna NJemačka je postala inovacioni centar."

"Mnogo toga je postignuto za 35 godina", kaže premijerka zapadne pokrajine Sarlanda Anke Rehlinger. Ali, naravno, problemi ostaju. "Zajedništvo našeg društva je pod pritiskom, nezavisno od istoka i zapada."

Upravo to ističe i predsJednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier. Sa zabrinutošću kaže da "politički centar, ne samo, ali naročito na istoku naše zemlje, ima sve manje podrške".

"Ne dozvolimo da naša demokratija pretrpi još veću štetu. Suprotstavimo se tome", rekao je Steinmeier povodom jubileja. "Zar ne bi trebalo danas, povodom 35 godina nJemačkog ujedinjenja, da zastanemo i razmislimo šta smo sve postigli u ovih 35 godina?"

Te večeri u centru Vajsenze to je učinio i bivši rudar Schmelzer. Na kraju zvuči iznenađujuće pomirljivo. Nakon zatvaranja rudnika i dvIJe prekvalifikacije, pronašao je posao kao tehničar u susJednom mestu i tamo radio 21 godinu.

"Dok sam tamo radio, porastao mi je auto, porastao mi je stomak i porastao mi je novčanik", kaže Schmelzer smIjući se.

Selo mu se smanjilo za trećinu, ali sada kaže da opet osjeća više zajedništva. A 35 godina njemačkog ujedinjenja?

"Naravno da i mi to slavimo. To je ipak bila dobit za sve Nijemce. Tako ja mislim. Sada, kad gledam unazad."