'Sudar' samopouzdanog Erdogana i nepopustljive Merkel

"Bolesnik s Bosfora", kako se Tursku dugo vremena nazivalo, već odavno više nije bolestan. Štaviše, obzirom na ekonomske uspjehe i rastući međunarodni i diplomatski značaj zemlje, njemačku kancelarku Angelu Merkel u ponedjeljak (25. 2.) u Ankari dočekuje jedan sa sve većim samopouzdanjem nastupajući turski premijer – Recep Tayyip Erdogan.

To samopouzdanje ne samo Erdogana, već i Turske, trebalo bi potvrditi EU komesara za energetiku, Nijemca Günthera Oettingera, u njegovim nedavnim izjavama da će Njemačka i Francuska u narednom desetljeću Tursku "na koljenima" moliti da uđe u Europsku uniju, piše Deutsche Welle.

Nova poglavlja kao "izraz dobre volje"

Manje patetično, ali u istom smjeru se kreću i izjave političara vladajućeg CDU-a, Ruprechta Polenza, predsjedatelja Vanjskopolitičke komisije Bundestaga. On je zatražio otvaranje novih poglavlja u pregovorima s Turskom uprkos dosadašnjoj blokadi Kipra, "kako bi se objema stranama dopustila sistematska diskusija".

Turska se ustrajno protivi proširivanju carinske unije na deset novih EU članica, uključujući i Republiku Kipar, koju ne priznaje kao državu. Uključivanje Kipra u carinsku uniju bi značilo da kiparski brodovi i avioni nesmetano mogu uploviti i ući u turske morske i zračne luke, a za takvo što Ankara još nije spremna. Turske izuzetno ljuti što je pri dosadašnjim pristupnim pregovorima, koji su s Europskom unijom započeti 2005., otvoreno samo 13 od ukupno 35 poglavlja, a samo poglavlje o znanosti i istraživanju dosad uspješno okončano.

S druge strane je rastući geostrateški značaj Turske na razmeđu Europe i Azije, kao i Bliskog istoka - praćen rastućim stopama ekonomskog rasta, o kojima EU zemlje trenutno samo mogu sanjati - razlog za osnaženo tursko samopouzdanje. Iako je veliki ekonomski rast od 9,2 i 8,5 posto u 2010. i 2011. godini, u usporedbi s prošlom godinom znatno opao na ispod četiri posto, kriza eura i rat u Siriji nisu prouzrokovali trajne štete turskoj privredi.

Teško je za očekivati da bi Merkel mogla odustati od njezinog dosadašnjeg zalaganja za jednim privilegiranim partnerstvom s Turskom, koje je spominjano kao alternativa članstvu u EU-u. Ipak se u turskim, kao i u njemačkim diplomatskim krugovima smatra da bi moglo doći do "pozitivnih signala", posebice nakon što je Francuska pod novim vodstvom predsjednika Francoisa Hollandea poručila da je izgledno otvaranje daljnjeg poglavlja o regionalnoj politici s Turskom.

Sporne tačke: vizni režim i dvojno državljanstvo

No znatno više nego sam pristup Europskoj uniji, Tursku zaokupljaju teme: vizni režim i dvojno državljanstvo. S velikom napetošću se očekuju Merkeline izjave o tim spornim temama. Njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich je u okviru njegovih razgovora u Turskoj prije oko dvije sedmice kategorično odbio mogućnost uvođenja bezviznog režima državljanima Turske za ulazak u Njemačku.

I mogućnost da se Turcima koji žive u Njemačkoj omogući posjedovanje dva pasoša - njemačke i turske - važi kao teško ostvariva. Promatrači polaze od toga da pitanje dvojnog državljanstva neće biti na agendi Angele Merkel pri njezinim razgovorima u Ankari. Krajem oktobra prošle godine je Erdogan iznenadio njemačku javnost zahtjevom kojega je uputio svojim zemljacima u Njemačkoj, da bi se trebali više potruditi da se integriraju i usvoje njemačku kulturu, tako što bi se primjerice više bavili Goetheom i Kantom. Taj zahtjev je bio utoliko iznenađujući, jer je Erdogan prije toga oštro kritizirao integracijsku politiku Njemačke i upozoravao od toga da bi moglo doći do asimilacije, što je, kako je naglašavao, "zločin protiv čovječnosti".

Kod diskusije oko viznog režima Turska prije svega upućuje na trčanje kroz špalir čak i za poslovne ljude koji žele investirati u Njemačkoj. Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je pritom govorio o "sramotnom postupanju" prema njegovoj zemlji kao kandidatu za pristup Uniji. Merkel će, prema procjeni promatrača, uputiti na već započete pregovore između Europske komisije i Ankara kad je u pitanju vizni režim i isključiti mogućnost djelovanja Berlina bez Bruxellesa po tom pitanju. Također nije ni za očekivati da će Turska bez obvezujućih obećanja po pitanju olakšavanja viznog režima biti spremna kao protuuslugu prihvatiti natrag sve izbjeglice koje su preko njezine granice prešle u Grčku - što je za EU važna tema.

Sirija, Iran, sukob na Bliskom istoku, kao i pomirenje između Turske i susjedne Armenije su također teme posjeta Angele Merkel Ankari. A daljnja tema su i problemi koje Turska ima s poštivanje prava manjina, prije svega kršćana u toj većinski muslimanskoj zemlji.