Stariji i nezaposleni Evropljani neskloni internetu

Četrdeset i tri posto Evropljana svakodnevno se služi internetom, ali jedna trećina - uglavnom stariji, nezaposleni i ljudi u ruralnim područjima - nikad nije koristila web, pokazao je novi izvještaj Evropske komisije objavljen početkom augusta.

Studija pokazuje da se nove tehnologije brzo šire po starom kontinentu, ali da ostaju i duboke podjele.

SAD i Japan još uvijek ispred

“Evropa bi trebala učiniti više kako bi globalno bila konkurentna. Uprkos napretku, trećina građana EU nije nikad koristila internet. Samo sedam posto potrošača kupovalo je on-line u drugoj zemlji članici. Evropa je i dalje iza SAD-a i Japana u investicijama u istraživanje i razvoj informatičke i komunikacijske tehnologije i brze širokopojasne komunikacije te u razvoj inovativnih tržišta”, javlja Evropska komisija.

Dodaje kako je potencijal digitalne ekonomije ključan za evropski održivi oporavak od ekonomske krize.

Četrdeset i tri posto EU građana koristi internet svaki dan. Sedamdeset i pet posto koristi ga redovito, što znači jednom sedmično, dok se 2005. njime redovito služilo 43 posto stanovnika.

Najveće povećanje u korištenju interneta zabilježeno je u tom razdoblju u Irskoj, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Latviji i Litvi, dok Italija, Kipar, Rumunija i Portugal zaostaju.

Mladi najaktivniji

Najaktivniji korisnici interneta su mladi u dobi između 16 i 24 godine - 73 posto njih redovito koristi napredne usluge kako bi stvorili i podijelili on-line sadržaje. Šezdeset i šest posto mladih ispod 24 godine koristi internet svaki dan.

Polovica evropskih domaćinstava i više od 80 posto europskih kompanija imaju fiksnu širokopojasnu konekciju. Iako je širokopojasni internet tehnički moguće uvesti u 90 posto evropskih domaćinstava, samo pedeset posto ga koristi u praksi, a ne uvode ga uglavnom porodice s niskim primanjima.

Digitalna neravnopravnost

Niska stopa korištenja uglavnom se primjećuje u dobnoj grupi između 65 i 74 godine, među ekonomski neaktivnom populacijom s niskom razinom obrazovanja.

Takve socijalne razlike snažno su prisutne u Rumuniji, Grčkoj, Bugarskoj, Kipru, Portugalu, Slovačkoj, Španiji, Litvi, Sloveniji i Italiji, dok je najsnažnija “digitalna ravnopravnost” zabilježena u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj i Luksemburgu.

Izvještaj također pokazuje da je Evropa i pravi “mobilni kontinent”, koji ima više pretplatnika mobilnih telefona nego stanovnika.

radiosarajevo.ba