Sporna odredba Lisabonskog ugovora o građanskoj inicijativi

Pozdravljena kao prvi stvaran korak EU-a prema izravnoj demokraciji, odredba iz Lisabonskog ugovora, koja će evropskim građanima omogućiti da od Evropske komisije zatraže da inicira zakone, pokazuje se kao pravo političko i pravno minsko polje, pišu u srijedu evropski mediji.

Odredba o "građanskoj inicijativi" propisuje da je potreban milion potpisa da bi EK razmotrio neki zakonski prijedlog, ali njezina provedba mogla bi biti upitna.

Istaknuvši da će odredba "dati novu dimenziju evropskoj demokraciji", Komisija u dokumentu za javnu raspravu, objavljenu u srijedu, iznosi niz pitanja koja otvara "novi institucionalni instrument", prenosi Hina.

Glavi problemi su određivanje najmanjeg broja država članica u kojima će se prikupljati potpisi, postotak stanovništva koji bi potpisi trebali predstavljati u svakoj članici te sam način prikupljanja potpisa.

Situaciju otežava to što se države članice jako razlikuju po broju stanovnika, od 410.000 koliko ih ima Malta, do 82 miliona u Njemačkoj, kao i to što imaju različite odredbe o dobi za glasanje te što se koriste različitim sistemima za provjeru potpisa.

Prag bi trebao biti trećina država članica, odnosno njih devet, smatra EK-a, odbacivši četvrtinu kao "premalenu" te većinu od 14 kao preveliku.

Lisabonski ugovor kaže samo da bi potpisi trebali biti prikupljeni u "znatnu" broju država članica.

Komisija predlaže da se odredi postotak stanovništva koji treba sudjelovati u inicijativi, primjerice 0,2 posto, što bi značilo 160.000 ljudi u Njemačkoj ili 20.000 u Belgiji, inače bi mogli biti oštećeni građani manjih članica.

Predlaže također da se odredi rok od godinu dana za prikupljanje potrebnih milion potpisa kako bi kampanja bila zapažena širom Unije.

Komisija želi osigurati i mogućnost da izbjegne opetovane zahtjeve u pitanjima kojima se ne želi baviti, ističući da bi "destimulacije ili vremenska ograničenja" mogli spriječiti "opetovano podnošenje istog zahtjeva".

Odredba otvara još nekoliko pitanja, primjerice mogu li začetnici inicijative biti obični pojedinci ili organizacije te koliko informacija moraju podastrijeti o svojim ciljevima ili financiranju.

Velik problem je prikupljanje i provjera potpisa jer neke članice imaju jednostavnije propise o prikupljanju potpisa od drugih, što u praksi znači da bi se u njima moglo lakše prikupiti potreban broj glasova.

Komisija predlaže stanovito usklađivanje propisa koje bi moglo uključivati zaštitu privatnosti podataka te propisivanje osnovnih uvjeta za osiguranje autentičnosti potpisa. Nije jasno niti bi li potpis neke osobe vrijedio u državi u kojoj je rođena ili u kojoj boravi te koja bi trebala biti najniža dob za sudjelovanje u takvim inicijativama.

Poseban problem su online inicijative koje uključuju cijeli niz sigurnosnih problema, a postavlja se i pitanje bi li ih uopće trebalo dopustiti.

Osim toga, inicijative bi mogle biti toliko složene da ne bi bilo jasno što potpisnici uopće žele, što bi se moglo riješiti uvođenjem standardne formulacije zahtjeva.

Javne konzultacije o tim pitanjima traju do kraja januara 2010.

fena/radiosarajevo.ba