Sjednica privremene komisije za pripremu Zakona o popisu stanovništva

Radiosarajevo.ba
Sjednica privremene komisije za pripremu Zakona o popisu stanovništva
Članovi Privremene komisije za pripremu Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine ni na današnjoj sjednici nisu uspjeli približiti stavove o nekoliko spornih pitanja.

Između ostalog, raspravljano je o tome na koji način popisati državljane BiH koji žive izvan BiH kao i o pitanju primjene rezultata popisa prilikom formiranja vlasti.

„Imamo dva prijedloga, jedno je mišljenje koje je iznio Eurostat da BiH može koristiti podatke popisa koje će provesti evropske zemlje iduće godine, a koji će obuhvatiti i državljane BiH u tim zemljama. To ćemo moći koristiti od 2014. godine. Drugi je prijedlog da se naporima BiH, dopunskim popisnicama, animiraju državljani BiH koji žive izvan BiH i da se njih ne preskoči, što je također legitimno pitanje“, kazao je novinarima nakon sjednice član Komisije Martin Raguž.

Kad je u pitanju primjena rezultata popisa, Raguž smatra da, s obzirom na ono što se dešavalo u BiH od posljednjeg popisa 1991. godine, mora biti jedna odredba u prijelaznim i završnim odredbama da će se za formiranje vlasti koristiti rezultati popisa iz 1991. godine sve dok BiH ne uđe u punopravno članstvo EU.

„To je jedna fer ponuda koja bi relaksirala ove političke dimenzije oko popisa, a vratila bi nas samom sadržaju, a to su statistički podaci, jer ova zemlja treba popis“, kazao je Raguž.

Članica Komisije Azra Hadžiahmetović je predložila da se popis obavi samo po obavezujućim elementima Eurostata.

„Na samom početku smo tražili da to bude isključivo po svim obavezujućim elementima Eurostata, da svi neobavezujući elementi ovaj put budu izostavljeni, upravo znajući da će biti sporenja i različitih mišljenja, različitih tumačenja, mogućnosti upotrebe u izvanstatističke svrhe, pogotovo u kontekstu bh. posebnosti, a posebno u kontekstu posebnosti koje su obilježile BiH u posljednjih dvadesetak godina“, kazala je Hadžiahmetović.

Napomenula je da se najveća sporenja i diskusije vežu za ono što nije obavezujuće.

Član Komisije Halid Genjac je kazao novinarima da je stav SDA poznat te da je moguće pronaći kompromis ukoliko se popisom obuhvate izbjegla i raseljena lica i dijaspora, ukoliko se usvoji strategija o provođenju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma i ukoliko se osiguraju kreditna sredstva za povratak.

„Što se tiče zakonskih rješenja, držimo da, s jedne strane, instistiranje na etno-kulturnim značajkama u popisu se na neki način može prihvatiti ukoliko se osigura da se popisom što je moguće bliže dobije etno-kulturna struktura BiH, svakog njenog dijela i svake teritorijalne jedinice“, kazao je Genjac.

Smatramo, dodao je, da se to može dobiti na način da se popišu civilna lica iz BiH na radu u inostranstvu i boravku u inostranstvu.

„Mi smo za to da se popiše dijaspora, jer Protokol Eurostata dozvoljava mogućnost da svaka država za svoje nacionalne potrebe prikupi određene podatke za određene populacijske grupe. U ovom slučaju držimo da bi bilo vrlo važno osigurati dijaspori da se popiše i drugo, da bi bilo korisno prikupiti podatke o dijaspori - o njihovom broju, njihovim namjerama povratka, državama u kojima se nalaze“, kazao je Genjac.

Pojasnio je da bi oni po osnovu ovih kriterija, ušli u stanovništvo zemalja u kojima se nalaze, jer su tamo duže od godinu dana, a ovdje bi ušli samo u populaciju koju smo nazvali „ukupan broj popisanog stanovništva BiH sa državljanstvom“.

"Ne onog stanovništva koje bi koristili za statističke potrebe i za Eurostat, nego ušli bi u kategoriju ukupnog broja popisanog stanovništva sa državljanstvom", kazao je Genjac.

Članica Komisije Milica Marković je kazala da SNSD neće moći podržati prijedloge koje su danas dobili od SDA i Stranke za BiH.

„Za nas je sporno rješenje SDA u smislu ukupnog broja stanovništva. Oni traže da ukupan broj stanovništva bude osnova etničke strukture države. Ne možemo to podržati“, kazala je Marković.

Mi podržavamo, dodala je ona, da se popišu i oni koji su stalno i oni koji nisu stalno nastanjeni u BiH, ali stav SNSD-a je da osnov za etničku strukturu države može biti samo broj stalno nastanjenih državljana u BiH.

fena

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najnovije