Sarkozy kritizira zemlje Višegradske grupe

Foto: Getty

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy naljutio se na Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku jer su se prošle sedmice sastale prije samita EU kako bi dogovorile svoje stajalište o dnevnom redu sastanka na vrhu.

Govoreći na prošlosedmičnom sastanku evropskih čelnika, Sarkozy je kazao „ako se oni moraju redovito sastajati prije svakog samita, to bi moglo predstavljati problem“, piše EUobserver.

Francuski predsjednik dodao je kako se to međutim još nije dogodilo.

Četiri zemlje do sada su se dva puta sastale na razini predsjednika država ili vlada u Briselu - prije sastanka čelnika EU-a u martu i drugi puta prije prošlosedmičnog samita.

U proljeće su raspravljali - i nisu se složili - o ekonomskoj krizi i o tome kako bi se trebala ta kriza riješiti, dok su prošle sedmice raspravljali o dva vruća pitanja samita: češkom zahtjevu za izuzećem u dijelu Lisabonskog ugovora i o pregovorima vezanim uz klimatske promjene.

Pitanje okoliša bilo je posebno osjetljivo posebice zbog Poljske koja je predvodila skupinu od devet novih država članica koje su tražile da se u raspravu uključi i pitanje finansiranja mjera koje se donose u svrhu zaštite okoliša.

Poljski diplomat kazao je da se sastanci tzv. Višegradske grupe održavaju „samo zbog koordinacije. Mi smo prilično uspješno surađivali u regiji, pa zašto da to ne iskoristimo kao prednost“.

Četiri zemlje istočne i centralne Evrope, koje su se sve priključile EU 2004., održavaju sastanke od 1991. godine, kada su se čelnici Poljske, Mađarske i tadašnje Čehoslovačke sastali u mađarskom gradu Višegradu, kako bi pokrenuli tu grupu.

Komentari francuskog predsjednika izazvali su reakcije koje uglavnom govore o dvostrukim standardima. „Moj prirodni instinkt, ako bi on želio zabraniti ili kritizirati te sastanke, bio bi da upitam zašto se on svaki puta prije samita sastaje s njemačkom kancelarkom. To je potpuno isto“, kazao je jedan evropski diplomat.

Druge gripe također se sastaju prije samita, posebice Belgija, Luksemburg i Nizozemska, koje dijele dugu povijest međusobne suradnje, a tako se sastaju i ev ropske političke grupacije.

Njemačka i Francuska već se odavno smatraju svojevrsnom „pokretačkom snagom“ EU-a.

Radeći zajedno, one obično mogu „progurati“ sve što žele. Ali njihova neslužbena „uprava“ dovedena je u pitanju od 2004. godine, kada se novih deset, pretežito istočnoevropskih zemalja, pridružilo Uniji.

Velika promjena broja zemlja članica promijenila je unutrašnju dinamiku Evropske unije, a nove zemlje članice, koje ne dijele uvijek stajališta Pariza i Berlina, postale su prilično aktivne za pregovaračkim stolom.

radiosarajevo.ba