More u Hrvatskoj žuto: Naučnici objasnili fenomen

Žuta boja koja se početkom aprila pojavila na površini mora kod Martinske nedaleko od Šibenika nije bila posljedica zagađenja niti cvjetanja mora, već velike količine peludi koju je vjetar donio s kopna.

Do ovog zaključka došli su naučnici iz Institut Ruđer Bošković, koji kroz projekt POLLMAR istražuju utjecaj peludi na morski ekosistem Jadrana.

Istraživački tim tokom aprila proveo je višednevni eksperiment na istraživačkoj postaji Martinska, gdje su analizirali kako pelud reaguje nakon što dospije na morsku površinu. Naučnike posebno zanima može li pelud oslobađati organske materije i hranjive spojeve koji utiču na hemijske procese u moru i razvoj mikroorganizama.

Trending

Svjedokinja na suđenju Kunarcu za zločine u Foči: "Čula sam vrisak udaljen do 150 metara od kuće"

Prema riječima voditeljice projekta Slađana Strmečki Kos, pelud u Jadranskom moru nije neuobičajena pojava, ali klimatske promjene značajno utiču na intenzitet i trajanje sezona oprašivanja. Zbog toga se sve više pažnje posvećuje vezi između atmosfere i mora, posebno u obalnim područjima osjetljivim na promjene u okolišu.

Naučnici su tokom ranijih istraživanja u šibenskom akvatoriju otkrili čak 89 različitih vrsta peludi u površinskom sloju mora. U pojedinim uzorcima pronađene su stotine hiljada peludnih zrnaca po litru vode, među kojima su dominirali bor i čempres. Upravo taj tanki površinski sloj mora smatra se izuzetno važnim jer predstavlja prostor gdje dolazi do kontakta zraka, sunčeve svjetlosti, organskih materija i mikroorganizama.

Prije oko 18h

Hrvatska: Mužu i svekru pokazala srednji prst i psovala im. Sud je kaznio

U okviru eksperimenta istraživači su koristili morsku vodu i pelud alepskog bora prikupljenu sa stabala u blizini obale, a zatim su uzorke nekoliko dana držali u prirodnim morskim uslovima. Cilj je bio pratiti da li pelud mijenja sastav vode i utiče na život sitnih organizama koji čine osnovu morskog prehrambenog lanca.

Stručnjaci upozoravaju da je srednji Jadran prirodno siromašan hranjivim materijama poput azota i fosfora, zbog čega čak i manji dodatni unosi iz atmosfere mogu imati veliki utjecaj na morski ekosistem. Rezultati istraživanja trebali bi pomoći boljem razumijevanju promjena koje klimatske promjene donose Jadranu i Mediteranu.