Zemljotrese je nemoguće predvidjeti, ali se mogu prognozirati

Ta aktivnost može trajati nekoliko dana, nedjelja, pa i godina, istakao je Branko Dragičević, zamjenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda Srbije. 

Dragičević je kazao da nas posljednja podrhtavanja tla u makedonskoj prijestolnici, od kojih je najsnažniji, jačine 5,3 stepena po Richteru, zabilježen u nedjelju poslijepodne, trebaju podsjetiti da se na ovim prostorima događaju zemljotresi koje vrlo brzo zaboravljamo, ali je objasnio da jaki zemljotresi ne nastaju ni iz čega i da sam proces pripreme zemljotresa traje dosta dugo.

"Zemljotres nastaje onog trenutka kada se akumulirana velika količina seizmičke energije u jednom trenutku oslobodi, odnosno kada nastaje dislociranje jednog stenskog bloka u odnosu na drugi i ta priprema za događanje zemljotresa traje i nekoliko godina. Što se tiče jakih zemljotresa, oni ne nastaju ni iz čega i što se tiče oslobađanja seizmičke energije, 50 posto nje se oslobodi u trenutku kada se dogodi taj glavni udar, a ostatak se oslobodi naknadno ili se oslobodi u zemljotresima koji prethode glavnom udaru. Videli smo da je ovde bilo par zemljotresa koji su prethodili glavnom udaru, što nije čest obrazac. Nekad se desi da i nema tih predznaka. Sada ovo što se dešava upravo je oslobađanje preostale količine seizmičke energije i ta događanja mogu da traju nekoliko dana, nedelja pa i godina, kao što je slučaj sa kopaoničkim zemljotresom 1980. godine, kada je ta aktivnost trajala nekoliko godina i bilo je registrovano blizu 5.000 naknadnih udara. Tako da ovi naknadni udari već konstrukcijski narušenoj stabilnosti mogu da doprinesu i izazovu dalja rušenja i treba biti dosta obazriv što se toga tiče. Ipak, ovo je, rekli bismo mi seizmolozi, jedna normalna pojava", pojasnio je Dragičević. 

Prognoze pripremaju za ublažavanje štetnog dejstva zemljotresa

Učestalo podrhtavanje tla, ocijenio je, može nas upozoriti da se trebamo pripremiti na to kako ublažiti štetno dejstvo zemljotresa, budući da je tu pojavu "nemoguće sprečiti i predvideti".

"Nemoguće ih je predvideti. Kad kažem predvideti, mislim na određivanje tačnog dana, sata i tačne lokacije i tačne magnitude, ali je moguće zemljotrese prognozirati. Seizmolozi pod prognozom podrazumevaju izjavu o tome na kom prostoru će se u određenom vremenskom periodu dogoditi zemljotresi određenih manifestacija. I te karte hazarda su upravo prognoze ili podloge koje omogućavaju da se pripremimo za štetno dejstvo zemljotresa, odnosno da ublažimo štetno dejstvo zemljotresa", kazao je Dragičević.

U panici koja je nastala poslije najsnažnijeg potresa u Skoplju, prema informacijama iz zdravstvenih institucija, povrijeđeno je stotinjak građana. Centar za upravljanje krizama saopštio je da je od nedjelje primio oko 500 dojava građana zbog štete nastale uslijed zemljotresa.

"Mnoge te povrede nastale su upravo zbog toga što se stanovništvo ponašalo na način kako to preporučuju svi oni koji se bave upravljanjem rizicima", naveo je Dragičević, istakavši da ukoliko neka društvena zajednica želi ojačati otpornost stanovništva, ona mora djelovati u nekoliko pravaca:

"Između ostalog treba da proceni ugroženost područja na kome se nalazi to stanovništvo. Na nacionalnom nivou, potrebno je da se stanovništvo edukuje, potrebno je da radi na merama ublažavanja, to znači gradnja i projektovanje u skladu sa seizmičkim propisima. Zatim potrebno je da ojača institucije koje se bave reagovanjem u vanrednim situacijama."

 Mjere zaštite prije, za vrijeme i nakon zemljotresa

 Javnost je podsjetio na osnovne mjere zaštite u slučaju potresa, a koje se trebaju primjenjivati u periodu prije događanja zemljotresa, za vrijeme zemljotresa i poslije zemljotresa.

"Pre događanja zemljotresa, potrebno je da se obavestimo na kom nivou se nalazi seizmička opasnost u oblasti u kojoj živimo, gradimo, da odredimo kom tipu naš objekat pripada, da utvrdimo obim kvaliteta, da na osnovu preporuka stručnjaka o kvalitetu tla možemo da pretpostavimo scenario šta će biti sa našim objektima. Za vreme zemljotresa, osnovna poruka je ne paničiti. Ali to je teško izvodljivo. Ukoliko se nalazite u epicentralnoj oblasti, u zatvorenom prostoru ne napuštati prostoriju, već zauzeti bezbedna mesta. To su kod starih zgrada dovratak ili stati pokraj nosećih zidova. Moramo biti svesni da u nekim situacijama sa puno ljudi, u kancelarijama školama... nema dovoljno dovrataka da se može puno ljudi skloniti, onda je najbolje ispod delova nameštaja ili pored nosećih zidova, a ne pored spoljašnih zidova. Sagnuti se, zauzeti položaj fetusa, pokriti glavu i vrat rukama, držati se za čvrste predmete, jer se može desiti i da izgubimo ravnotežu, sačekati da trešnja prođe i onda tek napustiti tu prostoriju, zgradu. Ukoliko se nalazite napolju, u automobilu, potrebno je zaustaviti automobil, sačekati da trešnja prođe, ne parkirati se ispod dalekovoda, ispod podvožnjaka...", savjetovao je beogradski seizmolog.