Zagrebački muftija: Muslimani žele biti dio rješenja, a ne dio problema

Zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović na čelu je Islamske zajednice u Hrvatskoj koja ove godine nizom važnih događanja obilježava stogodišnjicu institucionalnosti islama u Republici Hrvatskoj. Muftija očekuje kako će se upravo u Zagrebu pokušati pronaći odgovor na aktualne probleme koji opterećuju muslimanski svijet, a Hrvatsku predstavlja kao model suživota.

U intervjuu za Anadolu Agency (AA), Muftija Aziz ef. Hasanović kazao je kako je Islamska zajednica (IZ) u želji da pokaže visoke standarde koje je Hrvatska postavila još prije sto godina organizirala mnoge manifestacije kako bi ukazala da te standarde vjerske zajednice mogu ostvariti i u drugim državama.

Stogodišnjica islama uz svesrdnu pomoć države

Obilježavanje stogodišnjice islama započelo je promocijom knjige bivšeg muftije Ševka Omerbašića "Jadranski dragulji“, potom svečanom sjednicom svih organa i ustanova Islamske zajednice na kojoj su dodijeljena priznanja najistaknutijim članovima koji su u sto godina doprinijeli radu i razvoju Islamske zajednice, kao i "Halal forumom“ u Centru za certificiranje halal kvalitete.

Središnje manifestacije stogodišnjice islama u Hrvatskoj održavaju se u mjesecu aprilu, kada se u Muzeju "Mimara" otvara izložba 22 muslimanska umjetnika koji su doprinijeli kulturi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i svijeta. U dvorani "Lisinski" se održava "Koncert za toleranciju“ na kojem će Zagrebačka filharmonija sa Malikom Džandilijem premijerno izvesti njegovu skladbu "Feniks u egzilu“.

U Islamskom centru u Zagrebu 26. aprila se održava Konferencija islamskih zajednica Europe na kojoj će sudjelovati pedesetak muftija, reisa, predsjednika, ministara, predstavnika vakufa na kojoj će se razgovarati o trenutnom stanju muslimana u Europi i dati pogled na budućnost islama u Europi, s obzirom na rastuću islamofobiju.

Također, 27. aprila održava se svečana sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će se prisjetiti sjednice Sabora održane prije sto godina na kojoj je islam priznat i izjednačen sa svim drugim religijskim zajednicama u Hrvatskoj. Tom prilikom će predstavnici Islamska zajednica uručiti priznanja Saboru, Vladi i predsjednici Hrvatske, zaslužnim gradonačelnicima i drugima. istog dana u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) će se održati svečanost na kojoj će sudjelovati 700 uzvanika, koju će prenositi izravno HRT i Al Jazeera.

U maju, od 12. do 14, u Rijeci se održava međunarodni simpozij o temi "Religija i znanost u kontekstu nastajanja čovjeka,“ gdje će se u suradnji s teolozima i stručnjacima iz te oblasti argumentirano razgovarati o ovoj važnoj temi.  U septembru će se održati međunarodno, svjetsko natjecanje učača Kur'ana. U Opatiji, u suradnji sa gradom, održava se gospodarski svjetski "Halal simpozij“ koji će u tri dana okupiti halal industriju cijelog svijeta.

Završna svečanost održat će se u "Lisinkom" 4. decembra koncertom na kojem će sudjelovati tri filharmonije, zajedno sa horovima i zborovima.

Ove godine planirano je i otvaranje Islamskog kulturnog centra u Umagu i početak osnivanja Islamskog centra u Sisku. Planirana je i promocija Islamskog enciklopedijskog almanaha sa 44.000 redaka, 1.800 fotografija, 1.600 pojmova i imena koja su doprinijela razvoju islama u Republici Hrvatskoj. U pojedinim medžlisima će se održavati razni individualni programi.

Hrvatska kao model rješavanja muslimanskog pitanja

"Osobno sam sretan, kao i cijeli moj tim koji radi na ovome, da me je Allah dž.š. počastio da budem na čelu ove zajednice baš u trenutku kada obilježavamo ovu godinu i da mogu sebe i Mešihat IZ utkati u ovu prvu stogodišnjicu. Veseli me da je cijeli državni vrh Hrvatske prepoznao ovu manifestaciju i svi su se uključili da ona uspije na najbolji mogući način“, rekao je muftija Hasanović.

Muftija, podsjetivši da ugovor koji je potpisan između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata IZ-a 2002. godine funkcionira u cijelosti, kaže kako nema ni jednog razloga da bude nezadovoljan: "Već, naprotiv, imamo potrebu da ističemo tu vrijednost koju smo postigli tu, u Republici Hrvatskoj, i nudimo to kao model rješenja muslimanskog pitanja u cijelom svijetu, ali isto tako kršćanskih manjina u cijelom svijetu.“

Prema statističkim pokazateljima, u Hrvatskoj živi oko 63.000 Muslimana, što je 1,5 posto od ukupnog broja stanovništva. Muslimani ostvaruju sva svoja prava kroz vjeronauk u školi, dušebrižništvo u vojsci, policiji, zatvorima, bolnicama, dječjim vrtićima, kroz sve moguće segmente u javnom životu. Ova vjerska zajednica u Hrvatskoj ima pravno uređene odnose koji mogu poslužiti kao primjer i koje muslimani mogu konzumirati u svakom pogledu, kaže Hasanović.

Navodi da je "jedna od specifičnosti IZ u Hrvatskoj je što je ona internacionalna i okuplja sve muslimane, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili bilo koju drugu odrednicu". Kaže kako se svi Muslimani, bez obzira na njihove mezhebske razlike ili zemlje odakle dolaze, u Hrvatskoj okupljaju oko jedne Islamske zajednice.

Dijalog nema alternativu

"Muslimani ostvaruju izuzetno dobru suradnju sa drugim vjerskim zajednicama i razvijaju tu univerzalnu vrijednost dijaloga, jer dijalog nema alternative. IZ u Hrvatskoj je prepoznata, ne samo u Hrvatskoj nego diljem svijeta kao otvorena zajednica koja promiče dijalog, suživot i toleranciju“, ocjenjuje Hasanović.

"Svakako da smo žalosni gledajući ove kolone izbjeglica i njihovu muku koja nas prisjeti na kolone koje su u Bosni i Hercegovini bile od '92. do '95. godine, kada smo svi prošli ovaj put kojega danas prolaze naša braća i sestre iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih naših zemalja“, kaže muftija.

Islamska zajednica u RH se maksimalno uključila u pomaganje tim ljudima. Formirana je humanitarna organizacija koja se zove "Ziraat IZ-a“ i koja pomaže izbjeglicama u svim segmentima. IZ se stavila na raspolaganje Republici Hrvatskoj da svi oni koji dobiju azil i koji će boraviti u toj zemlji po kvoti koju je dodijelila Europska unija, uzmu učešća u njihovoj kvalitetnoj integraciji u Republiku Hrvatsku.

"Mislim da imamo velikog iskustva, jer je kroz Islamski centar za vrijeme rata prošlo 300.000 ljudi i dali smo maksimum da ljudi ne budu gladni, žedni i bosi“, kaže Hasanović.

Rastuća islamofobija i osuda ISIS-a

Zagrebački muftija u intervjuu za Anadolu Agency je ocijenio kako postoje dva uzroka rastuće islamofobije u svijetu. Kaže kako je jedan razlog u tome što se desno orijentirani političari i desničari trude predstaviti islam kao vjeru terorizma, a sve muslimane kao potencijalne teroriste, što stvara određene fobije prema muslimanima.

Kao drugi uzrok muftija Hasanović vidi nedovoljno poznavanje muslimanske kulture i islamskoga učenja.

"Bio sam u prigodi sudjelovati na raznim okruglim stolovima diljem Europe, pa sam čuo od onih koji su najkompetentiji da govore o islamu, da oni govore vrlo loše, jer ne poznaju dovoljno islam“, kaže muftija.

Mišljenja je kako su zato muslimani sa ovih prostora - posebno muslimani Bošnjaci, Albanci i Turci - najpozvaniji da kao autohtoni europski narodi govore i tumače islam u Europi. Kazao je kako mu je drago da će se u Zagrebu sastati muftije iz različitih podneblja kako bi poslali zajedničku poruku, da „muslimani žele biti dio rješenja, a ne dio problema“.

Muftija Hasanović je u više navrata osobno izrazio osudu djelovanja terorističke organizacije ISIS i svega onog što čine, ukazujući da čine zlo i štetu islamu i muslimanima i da to nema veze sa islamom. Mišljenja je da je Konferencija islamskih zemalja o suradnji imala kvalitetnu raspravu po tom pitanju i tvrdi, ako bi se zakljčci implementirali, da bi se stvari puno bolje rješavale.

Apel turskog predsjednika

"Dopada mi se apel turskog predsjednika (Recepa Tayyipa Erdogana) koji kaže: 'Mi ne možemo čekati da Europa u našim avlijama rješava naše probleme, mi to moramo rješavati'. U trenutku kada mi počnemo svoje probleme rješavati, to će biti puno bolje nego čekati da nam intervenira Europa, Amerika ili bilo koja druga sila“, poručuje muftija Hasanović.

U tom smislu, smatra kako su odgovorni ulema i muslimanske vlasti koje na neki način, kaže, ugrožavaju demokratska društva.

Hasanović ocjenjuje da je Hrvatska jedan model multikonfesionalnosti, multireligioznosti i multinacionalnosti. To je nešto što krasi Hrvatsku kao zemlju, kaže muftija zagrebački, uza sve poteškoće na koje se nailazi.

"Muslimani dijele iste probleme kao i drugi građani Republike Hrvatske: nezaposlenost, iseljavanje… Samo iz jednog Siska u polugodištu nam je otišlo 25 djece, a s njima i obitelji. Ekonomska situacija je nešto što dijele svi. Vjerska prava ovdje u punini dolaze do izražaja, a ovise samo o tome koliko će musliman tražiti od poslodavca ostvarenje svojih vjerskih prava, hoće li tražiti da ide na džumu ili neće, na iftar ili ne“, kaže muftija.

Islamski centar u Rijeci dragulj Islamske zajednice

Kao najvažnije uspjehe u svom mandatu muftije, Hasanović navodi kako je u prve dvije godine mandata otvoren Islamski centar u Rijeci, kojega vidi kao dragulj IZ-a u Republici Hrvatskoj. Otvorena je rekonstrukcija mesdžida u Varaždinu na 200 kvadrata, kupljena je kuća u Dubrovniku za rješavanje problema dubrovačkih muslimana, riješeno je pitanje zemlje u Sisku i privodi se kraju početak izgradnje Islamskog centra u Sisku, a privode se kraju radovi u Umagu gdje nikad nije bilo islamskog centra.

"Otvorili smo ured za mladež kako bi se približili omladini i spašavali je od radikalizama. Mešihat je ojačao izdavačku djelatnost, ali uspjeli smo EU i svijetu nametnuti model o kojem se priča“, kaže muftija i dodaje: „Obišao sam Vatikan, susreo sa s papom, State Department, Konferenciju islamskih zemalja, EU, sve to ukazujući na dobre odnose u Hrvatskoj.“

Kaže kako svaka Islamska zajednica u regiji djeluje u posebnim pravnim okvirima, s tim da je okupljanje oko vertikale reisu-l-uleme u Sarajevu. Stoga će uvodni ekspoze na sastanku pedesetak predstavnika islama u Zagrebu imati reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović, koji će usmjeriti tijek razgovora, kaže Hasanović.

Konferencija će nastojati snimiti stanje i ukazati na potrebe muslimana, te pronaći način kako smanjiti islamofobiju u Europi.