Vučić će dobiti dosad najteži udarac iz Europe: "Situacija se ozbiljno pogoršala"

Ovogodišnje izvješće o napretku Srbije, koji će Europska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, bez sumnje će biti najnegativnije otkako je Srbija počela svoj put prema članstvu u EU.

Od kritika za retoriku protiv EU, prekomjernu optrebu policijske sile, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja, nižu se kritike prema Srbiji u nacrtu izvješća o napretku u koji je Jutarnji list imao uvid.

Paket proširenja trebao bi se usvojiti na sastanku kolegija Europske komisije u utorak, 4. novembra. Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, stagnacija ili mali napredak drugih, izvješće za Srbiju sadrži najviše kritika i loših ocjena.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Europska komisija u tekstu nacrta navodi da se u Srbiji nastavlja narativ protiv EU, i to ne samo u medijima, već i na visokoj političkoj razini. Od Srbije se traži veći angažman u komuniciranju svog strateškog, deklariranog opredjeljenja za integraciju u EU i suprotstavljanje dezinformacijama i manipulacijama.

U izvješću se navodi da Srbija "tek treba dokazati političku volju" oko integracija EU. Europska komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna retorika protiv EU, idu protiv ovog cilja. Izražava se zabrinutost i zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru. Dio udruga civilnog društva prestao je surađivati s vlastima, što ometa inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.

Korupcija, verbalni napadi, upotreba sile...

Nacrt izvješća spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana i navodi kako je taj incident prouzročio masovne blokade i proteste protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.

Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokratije. Izvješće navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi, u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni promatrači uputili nakon zadnjih izbora i to prije budućih izbora.

Komisija smatra da se u Skupštini Srbije ne vodi prava javna demokratska debata, da je premali broj sastanaka, da su debate obilježene tenzijama između vlasti i opozicije te da se kažnjavanje zastupnika zbog njihovog ponašanja ne provodi jednako. Prema ovom tekstu, sve su teži uvjeti za djelovanje civilnog društva u Srbiji, a bilježe se intenzivni verbalni napadi na predstavnike civilnog društva, uključujući i one koji provode visoki dužnosnici.

Europska komisija navodi da, iako Srbija ima zakone i okvir koji omogućuju slobodu okupljanja, u praksi nije uvijek zajamčena sigurnost demonstranata. Navodi razna izvješća o tome kako je protiv demonstranata korištena prekomjerna sila, a da se ti slučajevi nisu adekvatno istražili i prema počiniteljima nisu poduzete uvijek potrebne mjere, piše Jutarnji.

Vanjski odnosi: Napretka uopće nema

Najviše je Srbija nazadovala po pitanju slobode medija, što EU smatra jednim od ključnih područja u demokratskom društvu i zemlji koja teži integraciji u EU.

"Srbija ima određenu razinu spremnosti u području slobode izražavanja. U proteklom razdoblju koje obuhvaća izvješće bilo je nazadovanja, a uvjeti djelovanja medija i novinara su se ozbiljno pogoršali", piše u nacrtu izvješća o Srbiji i posebno se spominju izjave vladinih dužnosnika o radu medija.

27.10.25. 21:52

Vučić poručio Hrvatima: "Samo da vam kažem, nećete postati vlasnici Naftne industrije Srbije"

U borbi protiv organiziranog i ozbiljnog kriminala Srbija je postigla samo "ograničen napredak", što je inače jako loša ocjena. A po pitanju vanjskih odnosa uopće nije bilo napretka.

Funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji je u iskušenju zbog polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna podjela između stranke i države.

Više napora od Srbije se traži i u vladavini prava, nepristranosti i efikasnosti sudstva. Posebno se navodi da Srbija mora pokazati veću odlučnost za procesuiranje ratnih zločina. Primjećuje se da se sudovi suzdržavaju od dizanja optužnica protiv osoba visokog profila. Također se navodi da je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom oko slučajeva ratnih zločina bilo malo napretka.

Izvješće kritikuje Srbiju i zbog toga što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima i nastavljaju bez ikakvih posljedica negirati zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.

Više o ovoj temi čitajte na linku OVDJE.