Zašto je vodostaj Dunava niži nego ikad prije?

Jedna od najvećih europskih rijeka, Dunav, suočava se s nezabilježeno niskim vodostajem, a stručnjaci upozoravaju da je trenutna situacija posljedica kombinacije manjka snijega na Alpama, visokih temperatura i dugotrajnog nedostatka padavina.

Iako nizak nivo Dunava nije nepoznata pojava i slične situacije zabilježene su i ranijih godina, uključujući 2022. godinu, ovogodišnji pad vodostaja posebno zabrinjava jer je rijeka dostigla historijski minimum.

Hidrološkinja Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Jelena Jerinić objašnjava da je jedan od glavnih razloga nedostatak snježnih padavina na Alpama, koje predstavljaju važan izvor vode za Dunav.

Trending

Vanredno obavještenje iz Vodovoda: Poremećaj u vodosnabdijevanju u više sarajevskih naselja

"Tokom januara i početkom februara snijega je bilo iznad prosjeka, ali su temperature zraka bile visoke i snijeg se brzo otopio. Nakon toga nije bilo dovoljno padavina koje bi omogućile da Dunav u proljeće dostigne veći vodostaj", kazala je Jerinić za BBC. 

Rekordno nizak vodostaj kod Bezdana

Kod Bezdana, na ulazu Dunava iz Hrvatske u Srbiju, 3. augusta 2026. godine zabilježen je rekordni minimum od minus 163 centimetra.

To je čak 20 centimetara niže od prethodno najnižeg nivoa zabilježenog 1909. godine.

Prema prognozama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, očekuje se da bi Dunav do petka, 7. augusta, mogao pasti na još nižih minus 170 centimetara.

"Snijeg se brzo otopio, nije bilo padavina, Dunav je prvo bio na srednje visokom nivou, zatim je prešao u nizak i srednje nizak vodostaj, a sada ima izražen trend opadanja", navela je Jerinić.

Dodala je da su stručnjaci očekivali sušniji period, ali nisu mogli predvidjeti da će nedostatak padavina trajati toliko dugo.

Suša najviše pogodila Dunav

Prema riječima hidrološkinje, druge rijeke u Srbiji trenutno su u nešto boljem stanju. Tokom jula u Vojvodini je palo svega oko 10 litara kiše, dok su pojedini drugi dijelovi zemlje dobili znatno više padavina.

Manji vodotoci zasad nisu u kritičnoj situaciji, ali Dunav je već dosegao nivo koji utiče na riječni ekosistem.

Biološki minimum rijeke, odnosno količina vode potrebna za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, prošle godine je u ovo vrijeme već bio prisutan, dok se ove godine tek približava kritičnoj fazi.

Na pojedinim dijelovima Dunava, poput Bezdana, Bogojeva i Bačke Palanke, stanje je posebno teško. Vodostaj trenutno opada između jednog i dva centimetra dnevno.

Bez značajnijih padavina nema brzog oporavka

Stručnjaci ne očekuju značajnije poboljšanje u narednom periodu.

"Nema dobrih vijesti za Dunav u narednih mjesec dana. Do kraja augusta ne očekuju se ozbiljnije padavine, a potrebne su kiše koje bi trajale danima i napunile zemljišne rezerve vode", rekla je Jerinić.

Za oporavak Dunava bit će potrebne obilnije padavine na velikom dijelu evropskog sliva rijeke.

Klimatolozi već godinama upozoravaju da klimatske promjene donose sve češće vremenske ekstreme od velikih poplava do dugotrajnih suša.

"Imamo ekstreme iz godine u godinu. Od ledenih pojava i niskih temperatura, preko visokih vodostaja, pa do katastrofalnih suša", navela je Jerinić.

Dodala je da nakon dugih sušnih perioda postoji mogućnost naglog porasta vodostaja ukoliko uslijede obilne padavine.

Stručnjaci upozoravaju i na kvalitet vode

Za razliku od Dunava, Sava se trenutno nalazi u boljoj situaciji jer joj stižu padavine iz zapadnih dijelova regiona. Bolje stanje zabilježeno je i nizvodno od Vojvodine.

Za sada nema problema s vodosnabdijevanjem, ali stručnjaci ne preporučuju kupanje u rijekama zbog visokih temperatura vode i niskog vodostaja.

"Temperatura vode je oko 28 stepeni, a toplotni talas je tek počeo. Visoka temperatura i nizak nivo vode stvaraju pogodne uslove za razvoj bakterija", upozorila je Jerinić.