Više od 11 miliona ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije živi u dijaspori

Procjenjuje se da između 11 i 12 miliona ljudi porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije danas živi izvan svojih matičnih država. Najbrojniju dijasporu imaju Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a Njemačka, Austrija i Švicarska ostaju među glavnim odredištima iseljenika.

Prostor nekadašnje Jugoslavije već decenijama suočava se s masovnim iseljavanjem stanovništva, a procjene pokazuju da je dijaspora izrasla u jednu od najvećih zajednica ljudi porijeklom iz ovog dijela Evrope.

Prema podacima koje prenosi TRT Balkan, širom svijeta živi između 11 i 12 miliona ljudi porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije. To znači da svaki treći stanovnik porijeklom iz regije živi u dijaspori.

Trending

Ovo su četiri italijanska vojnika koja su poginula u padu helikoptera u BiH

Kada je riječ o pojedinačnim državama, najbrojniju dijasporu ima Srbija, iz koje je, prema procjenama, oko četiri miliona ljudi u inostranstvu. Slijedi Hrvatska s približno 3,2 miliona iseljenika i njihovih potomaka, dok se broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive izvan zemlje procjenjuje na oko 2,2 miliona.

Najveći broj iseljenika iz zemalja regije svoj novi dom pronašao je u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Upravo su ove države već godinama među najvažnijim odredištima za radnike i porodice s Balkana.

Dijaspora ima značajnu ulogu i u ekonomskom životu zemalja porijekla. Novac koji iseljenici šalju svojim porodicama predstavlja važan izvor prihoda za veliki broj domaćinstava, ali i značajan priliv novca u privrede zemalja regije.

Prema analizi objavljenoj u magazinu Biznis, ukupne doznake koje su tokom 2023. godine stigle u države nastale raspadom bivše Jugoslavije iznosile su približno 16,6 milijardi eura. Riječ je o novcu koji dijaspora šalje porodicama, rodbini i drugim korisnicima u matičnim zemljama.

View this post on Instagram

Odlazak mladih sve veći demografski problem

Iako novčane doznake predstavljaju važnu podršku ekonomijama regije, masovno iseljavanje istovremeno donosi ozbiljne dugoročne posljedice.

Posebno zabrinjava odlazak mladih, obrazovanih ljudi i kvalifikovane radne snage, zbog čega pojedine zemlje već osjećaju nedostatak ljekara, inženjera, zanatlija i drugih stručnjaka.

Prema izvještajima i demografskim analizama, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s kombinacijom iseljavanja, niskog nataliteta i starenja stanovništva. Pojedine projekcije ukazuju na mogućnost da se stanovništvo regije do 2050. godine smanji za više od 15 posto.

Problem iseljavanja tako odavno nije samo pitanje odlaska pojedinaca u potrazi za boljim platama i uslovima života. Riječ je o procesu koji dugoročno utiče na tržište rada, demografsku sliku i razvoj cijelog regiona.