Ubistva radi zaštite Mladića?

U Srbiji je objavljena studija u kojoj se analiziraju slučajevi poginulih radnika RTS-a, vojnika stradalih u Topčideru i Leskovcu, kao i slučaj vojnika Milana Matića. Da li u pozadini stoji zaštita Ratka Mladića?

Srbijanski Centar za evroatlantske studije, uz pomoć Fonda za otvoreno društvo, objavio je analizu slučajeva poginulih radnika RTS, vojnika stradalih u Topčideru i Leskovcu, kao i slučaj vojnika Milana Matića.

Ubojstva i samoubojstva vojnika, koja su se događala tijekom 2004. i 2005. godine, praćena su istražnim radnjama s puno propusta, povredama postupka i dugotrajnim procesima. Već sada postoje indicije da je u pojedinim postupcima ugroženo načelo fer i pravednog suđenja, i da bi se oni mogli naći pred Europskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu.

Pravosuđe nije nezavisno

Autori izvještaja ističu da to svjedoči o odsutnosti nezavisnog pravosuđa i nedostatku demokratske kontrole nad oružanim snagama i obavještajnim službama. Upravo stoga se društveno-politički i pravni kontekst koji prati ove incidente ne mogu razdvojiti, kaže za Deutsche Welle Jelena Milić, direktorica Centra za evroatlantske studije: „Znači, tužilaštvo i neke vojne strukture su u funkciji političkog konteksta, u kome Srbija treba isključivo da se predstavi kao žrtva da bi se lakše odbranili interesi oko Kosova, ili u funkciji snaga koje ne dozvoljavaju da se izruči Ratko Mladić“.

Brojni su primjeri zanemarivanja dokaza i pojedinih iskaza svjedoka u spomenutim slučajevima. Vlasti su ipak zadržale na njihovim mjestima istražne suce koji su napravili takve propuste. Ti postupci dovode u sumnju i iskrenost vlasti da završe suradnju sa Haškim tribunalom, smatra Jelena Milić: „Što više vreme prolazi, i ovi slučajevi ostaju nerazrešeni kao posledica delovanja nekontrolisanih delova službi, to će sve manje državni organi imati kredibiliteta, i da pričaju kako čine sve da se locira Ratko Mladić“.

Moćni zaštitinici Ratka Mladića

U širem kontekstu, nerasvijetljeni slučajevi pogibije vojnika, i neizručenje Mladića, produžavaju izoliranost Srbije. Takva situacija, po ocjeni direktorice Centra za evroatlantske studije, odgovara mnogima, uključujući tu i one iz ekonomske sfere: „Poenta sa odmrzavanjem Prelaznog sporazuma jeste da je on prvi ugovorni odnos koji mi uspostavljamo sa EU, i koji onda počinje da reguliše mnoge oblasti koje do sada kod nas nisu regulisane, uključujući tu i kontrolu državnih davanja i borbu protiv monopola. Pa vi sada vidite kome sve u Srbiji nije u interesu da se Ratko Mladić isporuči, i koliko može da bude širok taj lobi“.

Kao neka vrsta zaključka u ovoj analizi se kaže da je opravdano ocijeniti da se Srbija ni poslije deset godina nije otarasila Miloševićeve metodologije vladanja. Ona zarad ostanka na vlasti, realizacije svojih ciljeva ili zaštite svojih interesa, nije prezala od ubojstava svojih građana ili od razaranja samih temelja države - razdvojenosti pojedinih grana vlasti.

dw-world.de/radiosarajevo.ba