U nedjelju izbori u Sloveniji
U Sloveniji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori na
kojima će 1,7 miliona birača izabrati 90 zastupnika u parlamentu, a
odlukom o tome kojim strankama dati najviše glasova Slovenci će odrediti
i smjer djelovanja buduće vlade od koje očekuju uspješnije upravljanje
zemljom, naročito u vrijeme produžene ekonomske krize, ali i rastućeg
nepovjerenja javnosti prema politici uopšte.
Ovo će biti prvi prijevremeni izbori u Sloveniji, jer vlada sadašnjeg premijera Boruta
Pahora, nastala nakon izbora 2008. godine, nije izdržala do kraja svog
mandata pa joj je parlament u septembru izglasovao nepovjerenje.
To
se nije dogodilo samo zbog optužbi opozicije, posebno Pahorovog prethodnika
i mogućeg nasljednika na mjestu predsjednika vlade Janeza Janše, kako
lijeva koalicija zemlju vodi prema "grčkom scenariju", enormnim
zaduživanjem koje usmjerava u potrošnju umjesto u revitalizaciju
poduzetništva, nakon velikog pada ekonomske aktivnosti u 2009. godini,
kad je slovenski BDP pao za gotovo 9 posto.
Sukobi među
strankama koje su koalirale s Pahorovim Socijalnim demokratima (SD)
eskalirali su tokom cijele prošle godine, pa su iz vlade izašle
dvije stranke, a ona ostala bez natpolovične većine u parlamentu.
Uz sve jače podjele vezane uz rasprave o "tajkunskoj privatizaciji" i oslabljenom položaju vodećih banaka, smrtni udarac Pahoru zadao je rezultat referenduma sredinom godine. Njime su, uz navijanje opozicije i sindikata, "srušene" planirane strukturne reforme, među kojima i reforma penzionog sistema po uzoru na Njemačku, svjedočeći ne samo o sve većoj nepopularnosti vlade nego i o političkim dilemama Slovenaca o tome jesu li te reforme pravi lijek za teškoće koje je donijela kriza.
Janković ili Janša
Za dužnost slovenskog premijera takmiče se dva čovjeka s karizmom čelnika
koji bi na krizu znali odgovoriti pravim mjerama i na odlučan način. Oko
ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i njegove stranke
Pozitivne Slovenije, s kojom je pred same izbore uskočio u političku
arenu, okupilo se prilično oslabljeno biračko tijelo tradicionalnih
simpatizera lijevih stranaka. Na drugoj je strani čelnik opozicije, bivši
premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša,
kome prognoze najavljuju osvajanje trećine parlamentarnih mandata, što
je najviše među svim strankama, ali manje od onoga što bi Janša želio.
Janša
je u jednom od svojih zadnjih predizbornih nastupa u utorak u Ljubljani u slučaju uvjerljive pobjede, najavio umjeren
ekonomski oporavak u prvim godinama mandata, ali i politiku
"pravednosti" prema svim kategorijama stanovništva te ih pozvao da
glasaju za "normalnu Sloveniju" bez političkih skandala i korupcije
kojima je, po njegovoj ocjeni, ljevica zadnjih godina destabilizirala
zemlju.
Janša tvrdi da njegova stranka ima program i ljude za
izlazak iz krize, da neće biti lako i da treba štedjeti, ali da za
Sloveniju izlaz nije u reformama koje je formalistički predlagao Pahor
nego u novom zapošljavanju putem stimuliranja stranih investicija, te
malih i srednjih preduzeća. Janša kao i većina ostalih političkih lidera
prije ovih izbora obećava i smanjenje državnog aparata i financijskih
troškova države, uz djelomičnu prodaju državne imovine, kako bi se
saniralo stanje u bankama i većim kompanijama u državnom vlasništvu.
Janšin politički "antipod", i poduzetni ljubljanski gradonačelnik
Janković najavljuje rezove u državnom aparatu ali "na meki način" i bez
velikih otpuštanja, te sa stopom rasta BDP-a od čak 4 posto na kraju
mandata ako postane premijer.
Janković objavio kandidaturu na izborima
Janković tvrdi da je Sloveniju moguće voditi uspješno ako joj se pristupi logikom dobrog i efikasnog ekonomiste, obećava infrastrukturne projekte na području građevinarstva, cestogradnje i energetike, ali bez velikog zaduživanja države u inostranstvu, što neki smatraju nerealnim.
Janša u vodstvu ispred Jankovića
Smjer desno
Ankete govore da se
slovensko biračko tijelo zadnjih godina okrenulo "udesno". O tome
svjedoče i sasvim realne prognoze da bi iz parlamenta mogli ispasti
Liberalni demokrati (LDS), nekada pod vodstvom Janeza Drnovšeka najveća
slovenska stranka. Isto bi se moglo dogoditi i liberalnoj stranci Zares,
koja je na izborima prije tri godine osvojila gotovo 10 posto glasova i
bila glavni partner Pahoru u formiranju vlade.
S druge strane, o
uspjehu ili neuspjehu Janše da dobije mandat za sastavljanje učinkovite
vlade odlučivat će uspjeh na biralištima manjih stranaka desnice, poput
Slovenske pučke stranke (SLS), koja je u prijašnjem parlamentarnom
sazivu imala samo pet zastupnika i ostala u opoziciji, ali i o eventualnom
uspjehu stranke Nove Slovenije (NSI), koja prije tri godine nije prešla
prag za ulazak u parlament, ali joj sada prognoze govore da će to
uspjeti. Uz to, Janša bi kao potencijalni sastavljač vlade mogao ovisiti
i o uspjehu ili neuspjehu "populističke" stranke umirovljenika DESUS, s
kojom je nekoć već uspješno surađivao, a koja bi također mogla odigrati
ulogu "jezička na vagi" u postizbornim kombinacijama.
Na
parlamentarnim izborima, koji se u Sloveniji održavaju u nedjelju, za 90
zastupničkih mjesta bori se 1300 kandidata na listama 20 stranaka, no
smatra se da će u parlament ući najviše predstavnici sedam stranaka. Državno izborno povjerenstvo
konačne i službene rezultate objavit će 16. decembra.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.