Turista koji 18 godina dolazi na Brač poslao brutalnu poruku: "Ne želim plaćati ćevape od 25 eura"

Christoph iz Frankfurta, koji već 18 godina dolazi na Brač, u Hrvatsku, tamo je kupio kuću i potpuno se uključio u lokalnu zajednicu.

U emotivnom otvorenom pismu, koji je prenio portal Kroatien-nachrichten, Christoph je upozorio na ono što smatra zabrinjavajućim promjenama u hrvatskom turizmu, od sve viših cijena do gubitka autentičnosti i osjećaja dobrodošlice.

Ovo nije reakcija nezadovoljnog turista koji je jednom posjetio Hrvatsku. Christoph je čovjek koji Brač smatra svojim drugim domom i koji, kako kaže, iz prve ruke posmatra kako težnja za profitom i sve veća komercijalizacija polako mijenjaju dalmatinski način života.

Trending

Godišnji odmori završavaju, roditelje čekaju ozbiljni troškovi: Koliko košta opremiti školarca?

Govoreći o promjeni lokalnog mentaliteta i svakodnevnog života, prisjeća se vremena kada turistička sezona nije bila cijeli život, već samo njegov dio.

"Hrvatsku smo upoznali kao toplu, otvorenu i gostoljubivu zemlju. Naši prijatelji ovdje imali su vremena za kafu, razgovor, zajedničku večeru ili spontano druženje čak i usred sezone. Ljudi su i tada, kao i danas, morali zarađivati za život. Ali sezona je bila dio njihovog života. Nije bila njihov cijeli život", priča Christoph.

Ćevapčići ili pljeskavica

Prema njegovim riječima, u međuvremenu se značajno promijenila logika poslovanja i formiranja cijena u ugostiteljstvu.

Posebno ga je iznenadila usporedba cijena na Braču s onima u njegovom rodnom Frankfurtu.

"Jednostavni ćevapčići ili pljeskavica koštaju 20 ili 25 eura, dok odrezak košta 35 eura", dodao je Christoph.

Kako kaže, visoke cijene poznate su i u Frankfurtu, ali mu je teško objasniti ekonomsku logiku kada jednostavan obrok na Braču košta koliko i obrok u centru jednog od najskupljih njemačkih gradova.

"Dolazim iz Frankfurta. I tamo poznajemo visoke cijene. Ali ako jednostavan obrok na Braču košta koliko obrok u centru Frankfurta, meni je kao poduzetniku teško to ekonomski objasniti", objasio je Christoph.

Prije 1 dan

Hrvati u Njemačkoj kupili kuhinju za 900 eura, a onda otvorili ladicu: ‘Ne mogu spavati’

Nije problem što nemamo novca

Christoph smatra da problem više nije samo u tome je li određena cijena opravdana, već u tome koliko se gostu može naplatiti.

Ističe da dugogodišnji gosti ne odustaju od potrošnje zato što nemaju novca.

"Ponekad imate osjećaj da je pitanje: Koliko još gost može platiti? Koliko mogu podići cijenu prije nego što kaže: 'Dosta je!'? Problem nije u tome što mi to ne možemo priuštiti. Mogli bismo. Ali sve manje želimo to platiti jer više nemamo osjećaj da cijena odgovara onome što za nju dobijamo", naglašava Christoph.

Kao primjer sve veće komercijalizacije navodi čak i javne tuševe.

Prisjeća se kako je godinama u jednoj javnoj uvali postojao jednostavan tuš koji je postavila općina. Ljudi bi izašli iz mora, isprali so i nastavili svojim putem.

Danas se, kaže, i za to plaća.

"Naravno, niko neće osiromašiti zbog jednog eura za tuširanje. Uopće nije riječ o tom jednom euru. Pitanje je mora li baš sve postati nešto što se naplaćuje", dodao je Christoph.

Prije 4 dana

Kilogram janjetine u Sarajevu doseže 90 KM: Cijena pečenja iznenadila građane

Vi ovdje zapravo ne pripadate

Finansijski aspekt nije, međutim, ono što ga najviše boli.

Mnogo više ga pogađa osjećaj administrativne distance i gubitak lokalne povezanosti koju je gradio gotovo dvije decenije.

Nakon što je dobio informaciju da se više ne smatra stanovnikom, osjetio je ono što opisuje kao poruku da, uprkos godinama provedenim na otoku, ipak nije dio zajednice.

„Poruka koju dobijamo glasi: Vi zapravo ne pripadate ovdje. I to boli.“
Kako navodi, kroz prijateljstva, komšijske odnose, povjerenje i godine dolazaka više se nije osjećao kao turist.

Danas, međutim, sve češće ima osjećaj da je ipak samo gost – i to gost od kojeg se očekuje da potroši što više novca.

Prije 5 dana

Dragan Bursać: Doktore, ko će liječiti vašu mržnju? Akademik Babić Sarajlije naziva balijama?

Hrvatska nikada nije bila Azurna obala

Na kraju otvorenog pisma Christoph apeluje na lokalne poduzetnike i donosioce odluka da ne žrtvuju autentičnost i dugoročne odnose zarad kratkoročne zarade.

Hrvatska, smatra, nema potrebe da kopira masovne ili ekskluzivne turističke destinacije.

Njena vrijednost upravo je u jednostavnosti, ljudima i atmosferi koju je godinama pružala gostima.

"Hrvatska za nas nikada nije bila Azurna obala. I to kažem kao kompliment Hrvatskoj. Nismo tražili Saint-Tropez. Tražili smo Brač", naglasio je Christoph.

A zatim poručuje:

"Ćevapčići ne postaju luksuzno jelo samo zato što koštaju 25 eura. Konoba ne postaje luksuzni restoran samo zato što večera košta 100 eura po osobi", naglasio je Christoph.

Na kraju upozorava na nešto što je, prema njegovom mišljenju, mnogo vrijednije od još jednog eura zarade.

"Cijene se mogu ponovo promijeniti. Kuće se mogu obnoviti. Ceste se mogu popraviti. Ali povjerenje, osjećaj dobrodošlice i osjećaj pripadnosti mnogo je teže vratiti kada se jednom izgube. Sačuvajte to. To vrijedi više od još jednog eura zarade", podvukao je Christoph.