Tadić najsiromašniji visoki funkcioner Srbije

Agencija za borbu protiv korupcije Republike Srbije objavila je Izveštaj o imovini i prihodima oko 700 najviših funkcionera u Srbiji. Čini se da je najsiromašniji funkcioner predsednik države Boris Tadić koji ima samo mjesečnu platu, bez imovine je, štednje, akcija i automobila. Provjera tačnosti dostavljenih podataka krenut će najprije od ministara, a u taj posao mogu da se uključe i građani.

Tadićeva mjesečna plata iznosi 142.944 dinara, odnosno oko 1.400 eura, a on je bez drugih prihoda i imovine, poput nekretnina, štednje ili automobila, a živi u službenom stanu, čija struktura i površina nije navedena.

Ni vrijednost sa imovinskih karata ostalih funkcionera nije posebno impresivna, ali ni tako skromna kao predsjednikova.

Predsednik Vlade Mirko Cvetković prijavio je platu od 131.000 dinara (oko 1.300 eura), da ima štednju, i da posjeduje 100 posto akcija u S-tabaku. Premijer ima otkupljen dvoiposoban stan od 71 kvadrata i jednoiposoban od 48 kvadrata koji je dobio od roditelja i sestre, kao i automobil volvo iz 2006.

Zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, pored plate od 146.723 dinara (oko 1.400 eura), prijavio je depozite ili štednju u bankama, kao i da je vlasnik otkupljenih 90 kvadrata stana površine 119 kvadrata.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić prijavio je prihode od plate - 109.318 dinara (oko 1.000 eura) i 28.616 (270 eura) koje dobija na osnovu članstva u Upravnom odboru Agencije za osiguranje depozita. Prijavio je štednju ili depozite u bankama, vlasnik je dvosobnog stana od 73 kvadrata i garaže.

Potpredsjednik Vlade za evropske integracije Božidar Đelić, pored plate od 97.775 dinara (od 950 eura), ima štednju i vlasnik je 100 posto akcija u House of Europe invest. Posjeduje naslijeđeni stan od 66 kvadrata, kuću koju je kupio i 33 posto šume koja se prostire na 22 ara. Prijavio je i automobil jugo-kabrio iz 2002.

Nakon objavljivanja imovinskih kartica sledi i provjera njihove tačnosti. U taj posao mogu da se uključe i građani dostavljajući materijalne dokaze, kaže za RSE Čedomir Čupić, predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Sama Agencija će pak provjeravati podatke tako što će uzimati grupacije funkcionera, objašnjava Čupić:

U Izvještaju nisu objavljeni podaci o iznosu ušteđevine koji funkcioneri imaju u bankama ili drugim finansijskim organizacijama u Srbiji i inostranstvu, već je samo označeno da li je imaju ili nemaju. Osim toga imovinske karte sadrže i podatke o prihodima iz budžeta i drugih javnih izvora, nepokretnoj imovini, prijevoznim sredstvima, akcijama i udjelima u pravnom licu, kao i pravu na korištenje stana za službene potrebe.

Prije objavljivanja na stranici podataka o prihodima i imovini funkcionera pristup njima imale su samo četiri osobe iz Agencije za borbu protiv korupcije koji su primali i unosili izvještaje koje su funkcioneri predavali. Taj posao se obavljao u jednoj prostoriji koja je bila 24 sata pod video nadzorom.

Državni funkcioneri bili su obavezni da do 1. februara prijave imovinu koju trenutno posjeduju, isto će morati da učine i na kraju mandata, a potom i još dva puta po napuštanju funkcija, kako bi moglo da se vrši poređenje stanja.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba