Švicarski mediji osuli paljbu po Kolindi zbog izjava o BiH

Premijer Andrej Plenković je pak prikazan kao neodlučni proeuropski političar koji se više boji svoje stranke nego opozicije. Tekst Andreasa Ernsta objavljen je pod znakovitim naslovom “Hrvatska njeguje svoja neprijateljstva sa susjedima”.

“Najnovija članica EU-a nakon četiri godine od pristupanja propustila je ispuniti očekivanja”, konstatira Neue Zürcher Zeitung i dodaje da je Hrvatska trebala “preuzeti vodeću ulogu u regiji, a ona se svađa sa susjedima i unutar same sebe”.

NZZ ističe da je Hrvatska razočaranje i u ekonomskom smislu i da je prosječni prihod po stanovniku tek 40 posto europskog prosjeka, prenosi Index.hr.

“Prema susjedima ova zemlja ponekad se ponaša posve neuračunljivo”, smatra švicarski list i navodi sukobe koje Hrvatska ima sa Slovenijom, Srbijom, BiH i Mađarskom.

Naročito se apostrofiraju izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o 10.000 terorista u BiH kao “besmislice” i to što potpaljuje sukob sa susjednom državom bez razloga. Kolindu se optužuje da ne uzima u obzir posebnu odgovornost Hrvatske kao supotpisnice Daytonskog sporazuma za BiH te da je hrvatska predsjednica “neopterećeno odlučila ići u suprotnom pravcu”.

Sa Slovenijom je problem arbitražna odluka o granici, za koju NZZ piše da je “ponajviše stvar nacionalnog prestiža” za Hrvatsku, s obzirom na to koliko ima morske obale. Kaže se i da je Slovenija odlučila blokirati primanje Hrvatske u OECD i da razmišlja o tužbi pred Sudom EU-a, dok Hrvatska uopće ne priznaje arbitražu “i traži nove pregovore”.

Švicarski list ironično konstatira da nema kraja “hrvatskim napetostima sa susjedima”, ali i da je živahna situacija u unutarnjopolitičkim odnosima.

“Premijer Plenković ima knap većinu u parlamentu. Ovisi o nepouzdanoj podršci krajnje desnice u svojoj stranci, kao i od manjinskih predstavnika. Nedostaje mu unutarnja sigurnost da bi mogao vladu voditi postojanim smjerom”, piše NZZ i dodaje da je Plenkoviću “trebalo deset izgubljenih mjeseci” da makne ploču s ustaškim pozdravom ZDS iz Jasenovca.

“I unutar društva i unutar vlade u Hrvatskoj se vodi kulturni rat. Kao i u nekim drugim europskim državama, i u Hrvatskoj su narasle revizionističke snage koje smatraju da s poviješću Drugog svjetskog rata ne trebamo imati tako 'zgrčen' odnos”, piše NZZ i navodi konkretan primjer umanjivanja broja ubijenih u Jasenovcu, kao i pokušaje da se zločini u logoru pripišu komunistima.

“Vlada je ploču s ustaškim pozdravom prenijela deset kilometara od bivšeg koncentracijskog logora.”

No dok je Plenkoviću trebalo deset mjeseci da to odluči, “u javnosti se vodila strašna debata o tome je li fašistički pozdrav zapravo '"stari hrvatski', kako je ustvrdila i predsjednica”. NZZ zaključuje da Hrvatsku blokira “nerazriješen odnos prema prošlosti” i da se zbog toga vlada boji desnih snaga jer u “zemlji se vodi kulturni rat”.

Švicarski list na samom kraju svoje analize piše da ne očekuje kako će se Hrvatska ubrzo oporaviti ni ekonomski ni društveno.

Članak Neue Zürcher Zeitung najnoviji je primjer tema kojima Hrvatska konkurira za interes stranih medija. O zabrinjavajućem stanju u Hrvatskoj, koju se u europskim medijima počinje opisivati kao "problematično dijete", nedavno se pisali u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prije toga u austrijskim listovima Die Presse i Der Standard. Imidž Hrvatske prilično je narušen unutar Europske unije, s obzirom na to da se ističemo samo svađama i iznevjerenim očekivanjima. Znakovito je i da strani mediji prepoznaju kako je aktualno vodstvo države nedoraslo izazovu.