Studentski pokret i opozicija: Ključni izazovi pred nadolazeće izbore u Srbiji
Srbija je u 2026. godinu ušla u predizbornoj atmosferi. Poslije više od godinu dana protesta, blokada i političkih tenzija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić navodno je prihvatio izazov studenata i građana koji traže vanredne izbore.
Kada će oni biti raspisani i dalje je nejasno. Vučić je prethodnih mjeseci sužavao moguće datume, od neodređenog "prije zakonskog roka", preko "kraja 2026. ili početka 2027. godine", stiglo se do najava da bi izbori mogli biti održani u oktobru, novembru ili decembru, piše Deutsche Welle.
Ako predsjednik održi riječ, na tim izborima bi mogao da izgubi, vjeruje profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević.
Od Bosne do Grenlanda | Satko Mujagić: 'Povratak svijeta 40-ih i 90-ih prošlog stoljeća'
"Najveća snaga studenata i opozicije je promjena koju smo vidjeli u biračkom tijelu. Blok vlasti i blok opozicije su danas relativno ravnopravni i prvi put ćemo imati izbore na kojima vlast ne samo da može da izgubi izbore, nego bi ih vjerovatno izgubila", ockenjuje Spasojević za DW.
"Ali to ne treba nikoga da uljuljuka. Ima veoma mnogo vremena do izbora i vlast i dalje ima velike resurse. A više puta je pokazala sposobnost da se izvuče", dodaje Spasojević.
"Bal vampira": Vučić i Brnabić na božićnom slavlju, uz četničke pjesme, zagrljeni sa osuđenim ubicom
Sa blokada u svako selo
Masovni protesti su se krajem 2025. godine uglavnom smirili, a studenti su se uveliko vratili fakultetskim obavezama. Studentski pokret je tako došao u fazu blagog osipanja i transformacije.
Umjesto na proteste, fokus su pomjerili na pripremu za izbore. Nakon dugotrajnog procesa izbora kandidata za parlament, sada rade na formiraju izbornih štabova, obukama posmatrača i oblikovanju programa.
Rastu šanse – ali i izazovi
Da podrška studentima ne jenjava pokazala je i akcija organizovana 28. decembra, kada su studenti u više od 100 gradova i općina, na više od 500 štandova, prikupljali potpise podrške. Prema njihovim podacima, samo tog dana prikupljeno je gotovo 400.000 potpisa građana, pri čemu su mnogi ostavili i kontakt i izrazili spremnost da se uključe u naredne aktivnosti.
Lijep gest građana Pančeva: Zajedničkim snagama prekrečili sramotni nacionalistički grafit
Za studente je to bila jasna potvrda da masovnost nije nestala, i da bi raspisivanje izbora moglo da pokrene konačni talas mobilizacije.
Sa takvom procjenom slaže se i politikolog Dušan Spasojević, koji smatra da imidž i integritet koje je studentski pokret izgradio mogu djelimično da nadomjeste i nedostatak masovnosti u samoj organizaciji.
Ipak, ključni izazov vidi u trenutku kada pokret bude morao da se personalizuje, jer studentsku listu neće činiti studenti, već pojedinci kojima će oni pokloniti povjerenje.
"Bit će izazovno kada se izađe sa imenima na listi i kada se podrška koju pokret ima prebaci na konkretne ljude. O njima javnost već ima određene stavove. Ne mislim da je to nerješiv problem, ali će biti ozbiljan test", ocjenjuje Spasojević.
Nejedinstvo na opozicionom polu
U dijelu opozicione javnosti, međutim, i dalje vlada uvjerenje da nema pobjede bez jedinstva svih opozicionih aktera. Dugo se idealnim scenarijom smatralo stvaranje "referendumske atmosfere", u kojoj bi se biralo između jedne liste vlasti i jedne opozicione liste.
Studenti iz Srbije objavili koliko je potpisa stiglo iz dijaspore
Međutim, kako ocjenjuje Spasojević, takav rasplet više nije realan. Izvjesno je da će se na izborima, pored liste SNS-a i studentske liste, pojaviti i drugi.
To ne isključuje potrebu za koordinacijom svih koji se protive vlasti — od političkih stranaka, preko studentskog pokreta, do posmatračkih misija, smatra Spasojević.
"Jer velika je šansa da će izborni rezultati biti osporavani, a onda će biti jako važno da postoji koordinacija između tih dijelova pobunjenog društva", ocjenjuje on.
Opozicija se ujedinjuje oko eurointegracija
Iz Zeleno-lijevog fronta poručuju da su više puta pozivali studente i druge na okupljanje i razgovor, svjesni uloge koju je studentski pokret imao u mobilizaciji društva. Taj poziv nije naišao na odgovor.
Vučić kao pokvarena ploča: Najavio novo obraćanje javnosti, građani ga ismijali
"Vučićeva je podmetačina ta konfrontacija, taj sukob koji se izaziva, i često on bude izazivan direktno od ljudi koji rade za SNS", kaže za DW narodni poslanika ZLF-a Radomir Lazović.
Politikolog Spasojević upozorava da će na narednim izborima svaki glas biti presudan i da je od ključne važnosti da opozicija bude organizovana tako da niko ne ostane ispod cenzusa.
Uprkos međusobnim nesuglasicama, pet opozicionih stranaka formirale su front koji u prvi plan ističe proeuropsku orijentaciju. To je dobra taktika, ocjenjuje Spasojević.
"Zato što dolazi do velikih geopolitičkih promjena i ponovo se otvara prostor za europske integracije", kaže Spasojević. Potez je dobar, dodaje, i jer će studentska lista nastupiti bez ideologije, pokušavajući da zahvati i građane koji su euroskeptični ili imaju otvoreni antizapadni sentiment.
Dodatni faktor, dodaje on, jeste sve izraženiji zaokret vlasti ka nacionalističkoj retorici, koja će vjerovatno dominirati kampanjom. U takvom ambijentu, postojanje liste koja jasno artikuliše europsku alternativu može postati presudno za dio biračkog tijela.
Rusi prodaju Naftnu industriju Srbije: Pregovori tri strane, milijarde eura u igri
Neće biti lako
Ali sa konsolidacijom opozicije, konsoliduje se i vlast. Pritisnut problemima sa NIS-om i gubitkom podrške nekadašnjih međunarodnih partnera – od SAD, preko Europske unije, do Rusije – Aleksandar Vučić čvrsto u rukama drži kartu datuma izbora.
Kako ocjenjuju sagovornici DW, Vučić će zato izbore odlagati koliko god može, čak i po cijenu produbljivanja krize. Paralelno sa time, sve je vidljivije disciplinovanje unutar sistema.
U prethodnim mjesecima zabilježene su stotine otkaza u javnom sektoru – ne samo onima koji su učestvovali u protestima, već i onima čiji su članovi porodica bili aktivni, pa čak i onima koji su ostali neutralni.
Protiv brojnih studenata vode se postupci zbog navodnog ugrožavanja ustavnog poretka, dok se dio njih i dalje nalazi u egzilu. Pritisci na univerzitete poprimaju finansijsku dimenziju, uz pokušaje da se profesori koji su podržali studente uklone sa fakulteta.
Godina će biti duga, svjesni su i studenti. "Ali ako su ljudi istrajali do sada, izdržat će još", kaže student Danilo Erdeljan, te dodaje: "Od početka smo znali da ovo nije trka na kratke staze nego maraton i vjerujem da je moguće da istrajemo koliko god je potrebno."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
