Stanišića i Simatovića nisu dočekali državni zvaničnici

Bivši načelnik Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovica Stanišić i komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) te službe Franko Simatović Frenki, koji su jučer u Haškom tribunalu oslobođeni optužbi za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, avionom Vlade Srbije sletjeli su na aerodrom ''Nikola Tesla'' u Beogradu oko 11.30 sati, potvrđeno je dopisniku agencije Anadolija (AA).

Inače, njih dvojica su poletjeti vladinim avionom iz Roterdama oko 7.30 sati.

Stanišić i Simatović nisu davali izjave novinarima koji su ih čekali ispred VIP salona aerodroma "Nikola Tesla". Bivši šefovi tajne policije su izašli na neki drugi izlaz, pa je press konferencija otkazana.

Na beogradskom aerodromu nije bilo srbijanskih zvaničnika, iako je premijer Srbije Ivica Dačić jučer izrazio zadovoljstvo njihovim oslobađanjem. Stanišića i Simatovića su čekali članovi porodice i prijatelji, ali se njih dvojica ni sa njima nisu susreli nakon slijetanja na beogradski aerodrom.

Stanišić i Simatović su u četvrtak pušteni iz pritvora Haškog tribunala u kojem su proveli gotovo 10 godina.

Tibunal je presudio da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za usmjeravanje, organiziranje, opremanje, obučavanje, naoružavanje i finansiranje jedinica Državne bezbednosti Srbije, koje su, kako se navodilo u optužnici, ubijale, progonile i deportirale civile Hrvate, Bošnjake, bosanske Hrvate i druge nesrbe iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

Haško tužiteljstvo, kako je konstatirano, nije dokazalo izvan razumne sumnje da su Stanišić i Simatović planirali ili naredili zločine za koje su terećeni.

Tužiteljstvo je Stanišića i Simatovića teretilo da su učestvovali u ''udruženom zločinačkom poduhvatu'', kojem je cilj bio uklanjanje većine Hrvata i Bošnjaka iz velikih dijelova Hrvatske i BiH od 1991. do 1995. godine.

Optužnica je u pet tačaka teretila Stanišića i Simatovića za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja, počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubistvima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima.

U tom poduhvatu bili su, po optužnici, uz dvojicu optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, te vojne i političke vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i komandant paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan.

Haški tribunal je utvrdio da su optuženi, uz ostalo, organizirali sudjelovanje zloglasne Jedinice za specijalne operacije (JSO) tzv. ''Jedinice'' u akcijama u Bosanskom Šamcu i Doboju 1992. godine.

Ovi doprinosi pomogli su, kazano je, činjenju zločina u Bosanskom Šamcu i Doboju. No, većina članova Vijeća smatra da pomoć koje su pružili ''Jedinici'' nije bila  usmjerena na činjenje kaznenih dijela, uključujući i ubistva i deportacije.

Sud je konstatirao da su postojale manje veze između optuženih, policije SAO Krajine i drugih jedinica koje su činile zločine poput Srpske dobrovoljačke garde ili ''Arkanovaca'', ''Škorpiona'' i drugih sličnih jedinca.

No, kako je istaknuto u Hagu, optuženi nisu ni u jednom slučaju, kada su pripadnici tih jedinica činili zločine, odigrali ulogu koja bi povlačila kaznenu odgovornost.

''Većina članova vijeća nije mogla zaključiti da su pomagali i podržavali Srpsku dobrovoljačku gardu (SDG), ''Škorpione'', policiju SAO Krajine'', kazao je holandski sudija.