Srbi govore domaćim, ljudskim i lalinskim jezikom

Više od 120.000 građana Srbije kao svoj materinji jezik navode “domaći” jezik, “ljudski” jezik, “niški”, “lalinski” jezik, pokazali su podaci najnovijeg popisa stanovništva Srbije 2011. godine, javlja Tanjug. 

Čak 128.191 građanin Srbije ili 1,78 posto od ukupne populacije nije željelo da se izjasni o svom materinjem jeziku ili su upisivali da govore “domaćim” jezikom, “ljudskim”, “niškim”, “lalinskim”, a bilo je i odgovora: bilingvista, poliglota, ćirilica i drugo.

Za razliku od popisa 2002, kada se niko od građana Srbije nije izjasnio da govori crnogorskim jezikom, prema posljednjem popisu taj jezik govori 0,04 posto, ili 2.519 građana Srbije, objavljeno je u najnovijoj publikaciji Vjeroispovijest, materinji jezik i nacionalna pripadnost Republikanskoga zavoda za statistiku.

Porastao broj ateista u Srbiji

Također, u odnosu na popis iz 2002. godine, za 40.000 je povećan broj ljudi koji nisu vjernici (ateisti), dok je broj građana koji prije 11 godina nisu željeli da se izjasne o materinjem jeziku ili su navodili pogrešne odgovore bio 0,85 posto.

U Srbiji se 88,09 posto stanovništva, ili 6.330.919 ljudi, izjasnilo da im je srpski materinji jezik. Na drugom mjestu po brojnosti je mađarski, kojim govori 243.146 osoba, što je 3,38 posto od ukupnog broja stanovništva Srbije, a na trećem je bosanski jezik, kojim govori 138.871 osoba, ili 1,93 posto.

Prema rezultatima popisa 2002. godine 63.835 građana je izjavilo da im je albanski materinji jezik, a 2011. primjetan je veliki pad (10.040) jer je albansko stanovništvo u općinama Bujanovac i Preševo u većini bojkotovalo popis kao i djelomično u Medveđi.

84,6 posto pravoslavaca

Prema rezultatima posljednjeg popisa, više od šest miliona stanovnika Srbije je pravoslavne vjeroispovijesti (84,6 posto od ukupnog stanovništva). Drugi po brojnosti su katolici, sa 350.000 (pet posto), a treća po zastupljenosti je islamska vjeroispovijest, sa više od 220.000 pripadnika, ili tri posto od ukupnog broja stanovnika.
    
Većina pripadnika etničkih zajednica ima prosječnu starost iznad 42,2 godine, koliko iznosi republički prosjek. Gotovo istu prosječnu starost imaju i Srbi (42,6), dok je prosječna starost pripadnika sedam etničkih zajednica iznad 50 godina (Slovenci, Nijemci, Makedonci, Vlasi, Hrvati, Bugari i Jugoslaveni).
    
Pet etničkih zajednica ima prosječnu starost ispod republikanskoga prosjeka, i to: muslimani (38,6), Albanci (38,3), Goranci (35,4), Bošnjaci (33,5) i Romi, koji jedini imaju prosječnu starost ispod 30 godina (28,3).
    
Prema popisu iz 2011. u Srbiji živi 7.186.862 građanina, što je manje nego 2002. godine kada je u Srbiji živo  7.498.001 građanin.