Sonja Biserko: Bosna za Zapad nije strateško pitanje, nego moralno

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, boravila je u New Yorku radi prezentacije izvještaja o ljudskim pravima u Sjevernoj Koreji, kao članica specijalnog, tročlanog Vijeća za istragu UN-a o toj zemlji.

Ona je tom prilikom dala intervju za Agenciju Anadolija u kojem je govorila o evropskim perspektivama zemalja regije i u kontekstu najnovijih događanja u Ukrajini, kao i o novom ruskom nacionalizmu koji želi instrumentalizirati svoje saveznike na Balkanu.

Biserko je pojasnila i svoju ocjenu o “pragmatičnom nacionalizmu” u Srbiji u svjetlu uvjerljive izborne pobjede desnog bloka predvođenog naprednjacima Aleksandra Vućića.

Na pitanje šta znači njena konstatacija o pobjedi “pragmatičnog nacionalizma” u Srbiji, Biserko kaže: “To znači da je Srbija došla do kraja kad više ne može da opstane na način kao što je do sada opstajala. To znači da je Evropska unija opcija koja jedina može da pomogne Srbiji da se izvuče iz ovog, da kažem, jednog ćorsokaka, u kojeg je upala svojom politikom. To je, prije svega, politika koja nije priznavala poraz, i koja je ovih petnaestak godina nastavila s nekakvim istim aspiracijama.”

Ta se politika, dodaje ona, “nije fokusirala na probleme unutar Srbije i njene potencijale, u smislu tranzicije”.

“Srbija se zaglavila u tranziciji”, smatra Biserko.

EU je opcija za cijeli region

Ona dodaje da je Srbija još od 2000. naovamo ostala “na projektu koji je uznemiravao cijeli region”. Tvrdi da je na taj način Srbija samo “pokazivala da nije odustala od onih aspiracija koje su je 1990. uvele u rat”.

“To je, sad, na kraju, nekako došlo do tačke kada ona nije imala drugačiji izlaz, bez obzira na to što je to unutar same Srbije bio veliki otpor prema toj evropskoj opciji. No, srpski nacionalisti ili srpska politička elita je, ipak, racionalno donijela historijsku odluku da se okrenu EU i da, prije toga, potpišu sporazum sa Prištinom. A, onda, da dobije kandidaturu (za članstvo u EU – op. a.) i da se okrene onome što je njena budućnost, kao što je to i budućnost cijele regije”, objašnjava Sonja Biserko.

Također, iznosi i uvjerenje, kako “bez obzira na sve probleme koji se dešavaju oko nas i unutar EU,  Evropska unija je, ipak, opcija koja je rješenje za cijeli region”.

“Naravno, vidjet ćemo kako će taj proces teći. On sigurno neće biti jednostavan. Bit će i ‘upside - down’, zato što će i dalje biti otpora, ne samo u smislu orijentacije, nego i onog suštinskog otpora, koji je već demonstriran manje-više u cijelom regionu usvajanjem novih vrijednosti. To pretpostavlja jedan duboki zahvat u reforme, što dosad nije bio slučaj”, kaže Sonja Biserko.

Biserko smatra kako bi reforme za Srbiju mogle značiti izlazak iz ekonomske stagnacije koja je posljednjih godina gurala ovu balkansku zemlju “u neko društvo regresije, s obzirom da nije bilo tog mobilizirajućeg faktora koji bi mobilisao građane, ne samo Srbije, nego, čak, i regiona”.

Zamoljena da komentira medijske navode o tome kako naprednjaci, političko vodstvo Srpske napredne stranke (SPS) koje predvodi Aleksandar Vućić, među kojima utjecajan ostaje i predsjednik države Tomislav Nikolić, hrle ka Evropi, ali “sa srcem u Rusiji”, sve do upozorenja da bi Srbija mogla biti ruski “trojanski konj” u EU, Biserko kaže da su to “objektivna pitanja”, jer u Srbiji i šire, naravno, nisu ugasla sjećanja što su SPS i njihovi koalicioni partneri, socijalisti Ivice Dačića, bili u vrijeme Slobodana Miloševića.

“Ne zaboravlja se lako kakav je njihov program bio 90-ih godina”, kaže Biserko i dodaje: “S druge strane, tu je međunarodna zajednica vrlo pragmatična, i ona je dosta uradila da dovede ovu koaliciju do nekog nivoa, 'ajde da kažem, i pristojnosti i nekakvog razumijevanja da Srbija nema drugačiji izbor. I u tom smislu, Vućić, bar u ovom momentu pokazuje ili izražava tu vrstu uvjerenja da će Srbija krenuti.”

Nova srbijanska vlada novi izazov za naprednjake

Ipak, valja imati na umu, dodala je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kako se mentalitet ljudi najteže mijenja, jer su najveće poteškoće “objektivno preostale u izbornom tijelu te partije (SPS) i njenog članstva”.

“Ta partija nema baš neke naročite ljudske kapacitete i pitanje je kako će izgledati ta nova vlada. Navodno, će to biti nekakvi eksperti, ali treba imati u vidu da su na svim drugim nivoima, u okviru administracije u koju sad ulaze naprednjaci i njihovi koalicioni partneri, da je to, ipak, jedna vrsta ljudi koja nema dovoljno profesionalnog iskustva da obavlja poslove u veoma teškom trenutku za Srbiju”.

Biserko naglašava da bi rukovođenje novom vladom, koja se u Beogradu očekuje u posljednjim danima ovog mjeseca, “bilo izazov i za druge partije, a ne samo za naprednjake”.

“To se uostalom pokazalo i ovih 14 godina, da tu nije napravljen neophodni iskorak za pokretanje Srbije iz učmalosti”, dodaje Biserko.

Na pitanje da li je EU gurala Srbiju u Evropu praktično silom odnosno “na mišiće”, Biserko odgovara:

“Ne silom, jer Evropska unija nije ništa radila silom. To ‘na mišiće’ znači da je taj proces stalno išao malo naprijed, pa nazad. Pa, onda, ubiju premijera koji je evropski orijentiran, pa onda dođe Koštunica, koji je tu dosta toga zatezao. A, onda, recimo dođe ta druga, demokratski orijentirana vlada koja je potpisala sporazum o asocijaciji (stabilizaciji i pridruživanju s EU – op. a.), završili su saradnju sa Haškim tribunalom u smislu predavanja ratnih zločinaca i to su sve bili uslovi da bi se Srbija pomjerila u pravcu EU”.

Sonja Biserko kaže da je sve to skupa bio proces koji je značio poraz znanih aspiracija Srbije, posebno kad je riječ o Kosovu.

“U ovom momentu Srbija je odustala od podjele Kosova. Od Kosova su odustali davno, a u ovim pregovorima (pod pokroviteljstvom EU – op. a.) su odustali čak i od podjele Kosova”, objašnja va Biserko.

Uz napomenu da treba biti oprezan kad je riječ o implementaciji Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine, Biserko konstatira kako je mnogo teži problem pitanje Bosne i Hercegovine.

“Naravno, još uvijek ostaje pitanje Bosne. A, to zavisi, prije svega, od EU, jer po meni je to, ipak, evropsko pitanje. Međunarodna zajednica ima odgovornost prema BiH s obzirom na karakter Dejtonskog sporazuma, jer nije blagovremeno reagirala u smislu njegove promjene i njegovog prilagođavanja stvarnim uslovima u BiH, odnosno pretpostavkama koje su neophodne za funkcionalnost te države.”

Ruski nacionalizam, Ukrajina i Balkan

U tome kako će se najnovija događanja u Ukrajini odraziti na Zapadni Balkan, Biserko smatra da će ključna biti ruska energetska strategija.

“Naravno, Rusija je veoma prisutna na Balkanu, prije svega, u Srbiji, Republici Srpskoj, vjerovatno i u Crnoj Gori. Ona preko svoje energetske strategije drži cijeli region ovisnim, s obzirom na to da je cijeli region vrlo osjetljiv na pitanje energije. Srbija ima čak i taj nepovoljan ugovor oko NIS-a (Naftna industrija Srbije). No, bez obzira na sve to, mislim da je ovo prilika za Evropsku uniju da se nekako bolje aktivira i brže reagira kad je u pitanju Zapadni Balkan i ponudi mu neku vrstu što bržeg ulaska i u EU i u NATO, jer to je jedini način da se Balkan konsoliduje kao region i pojedinačno”, rekla je Biserko.

Međutim, Biserko smatra kako kriza u Ukrajini "može da bude i dobar znak za Balkan, prije svega, zbog reakcije EU i Amerike".

"Oni se polako konsoliduju i traže nekakvo rešenje. Očigledno je da je taj scenario koji Rusi sada sprovode prema istočnoj Evropi, ono što smo mi već vidjeli na Balkanu kada je Milošević krenuo u pohod na Hrvatsku, na Bosnu, pa onda na Kosovo. To su već bila pripremljena scenarija gdje se (etnička – op. a.) manjina koristila za sve ono što se kasnije dešavalo. A, to je sada svima jasno. Ko nije razumio krizu u Jugoslaviji, sve ono što se dešavalo, sad sigurno ima mogućnosti da to sagleda na ukrajinskoj krizi.”

EU i politika prema BiH

Biserko kaže i kako očekuje da će se uskoro politika EU prema BiH promijeniti, možda čak i ove godine, "nakon  nakon što je Kosovo koliko-toliko stavljeno na jedan položaj, koji aktivnim djelovanjem EU i Amerike može da dovede do nekog iskoraka. U tom smislu, Kosovo je jednostavnije pitanje nego Bosna. Bosna nije nikad bila strateško pitanje za Zapad. Više bih rekla da je moralno”.

“Ali, mislim da na Bosni Evropa pada u smislu svojih vrijednosti. I to je ono što je generiralo kasnije sva ostala pitanja, ne samo u Bosni, nego i na Kosovu, ali i unutar same Srbije, u kojoj je veliki procenat manjina, koje zapravo još uvijek žive u nekom vakuumu i u to, naravno, spada i Sandžak”, kazala je Sonja Biserko u intervjuu za AA.