SOA o glavnim prijetnjama Hrvatskoj: Spominju islamski radikalizam, desničare i SPC

Iako trenutno ne postoji ozbiljna direktna prijetnja nacionalnoj sigurnosti i ustavnom poretku Hrvatske, pogoršana sigurnosna situacija na evropskom kontinentu posljednjih godina mogla bi utjecati i na sigurnost same Hrvatske, navodi se u najnovijem javnom izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2024. godinu, objavljenom u nedjelju.

Prema analizi SOA-e, ključni sigurnosni rizici za Hrvatsku uključuju kibernetičke napade, pojedinačne moguće terorističke prijetnje i oblike ekstremizma, ilegalne migracije te nestabilnost susjedstva, konkretno država Zapadnog Balkana. Iako u Hrvatskoj ne djeluju terorističke organizacije, i dalje postoji rizik od napada koje bi mogli izvršiti samoradikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom. Posebno su rizični mladi ljudi s psihičkim poteškoćama, skloni prihvatanju ekstremnih ideologija i nasilju, piše Jutarnji list.

Glavni izvor terorističke prijetnje u Evropi, prema izvještaju, "ostaje islamski ekstremizam, a posebno se naglašava porast broja napada koje izvode samostalni napadači inspirirani džihadističkom propagandom". Među njima raste broj mladih i maloljetnih počinitelja te migranata iz afričkih i azijskih zemalja.

Trending

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

Pišu kako se u Hrvatskoj nalazi nekoliko desetaka sljedbenika "selafizma koji ne propagiraju nasilje, dok u državama regije postoji manji broj sljedbenika tzv. džihadističkog selafizma. U zemljama Zapadnog Balkana posljednjih godina vraćene su stotine džihadista - bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija iz Sirije i Iraka." Mnogi od njih su osuđeni na kratke zatvorske kazne i već su danas na slobodi.

SOA također navodi da se žene s dvojnim hrvatskim državljanstvom koje su se priključile ISIL-u i dalje nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda.

Velik broj terorističkih napada u EU, uključujući i one spriječene, povezan je s migrantima koji su stigli posljednjih godina. Pripadnici ISIL-a koristili su migrantske tokove da bi se prebacili u Evropu, često se predstavljajući kao izbjeglice.

U hrvatskom društvu, prema procjenama SOA-e, nema izraženih ekstremističkih pokreta, ali postoji prisustvo pojedinaca i manjih grupa s ekstremističkim svjetonazorima. Na ekstremno desnoj sceni izražen je trend rušenja postojećeg demokratskog ustavnog poretka, kroz pokušaje paravojnog organizovanja, vojne obuke i nabavke naoružanja.

Jedan hrvatski državljanin je u januaru 2025. uvršten na američku listu globalnih terorista kao pripadnik međunarodne ekstremno desne mreže Terrorgram Collective, koja je stavljena na listu terorističkih organizacija.

SOA upozorava i na sve prisutniji neonacistički diskurs među dijelovima ekstremne desnice, uključujući netrpeljivost prema migrantima i stranim radnicima. Iako se prijetnja od nasilja smatra niskom, mogućnost incidenata koje bi izazvali radikalizirani pojedinci nije isključena.

Lijevi ekstremizam u Hrvatskoj ne predstavlja sigurnosnu prijetnju, a ni velikosrpski ekstremizam, koji ima vrlo mali broj simpatizera. Međutim, u izvještaju se analizira i politička situacija u Srbiji, posebno u kontekstu antivladinih studentskih protesta. Prema SOA-i, režim Aleksandra Vučića koristi sigurnosne službe i medije pod kontrolom vlasti kako bi diskreditirao proteste, šireći narativ o navodnoj ulozi Hrvatske i stranih službi u organizaciji demonstracija s ciljem rušenja režima.

Zabilježeni su i slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) prema ocjeni SOA-e ima izražen politički utjecaj, zagovara koncept "Srpskog svijeta", a nedavni "Svesrpski sabor" korišten je za reaktualizaciju nacionalističkih ideja poput "jedan narod, jedna vjera, jedna država". Posebno se ističe veza SPC-a s Rusijom, za koju SOA navodi da aktivno radi na usporavanju euroatlantskih integracija Zapadnog Balkana, s fokusom na Srbiju.

Rusija je, stoji u izvještaju, dodatno ojačala prisustvo svojih obavještajnih službi u Srbiji, uključujući agente koji su prethodno protjerani iz EU-a zbog djelovanja pod diplomatskim pokrićem.

U 2024. godini zabilježen je značajan porast kibernetičkih napada – ukupno ih je bilo 38, što je sedam više nego godinu ranije. Ciljevi su uglavnom bili državni organi i krađa podataka važnih za nacionalnu sigurnost. Dvije trećine značajnih napada pripisane su ruskim hakerskim grupama koje djeluju uz podršku države.

Najozbiljniji primjer bio je napad grupe Lockbit na informacijski sistem KBC-a, tokom kojeg je ukradena i zaključana medicinska dokumentacija. Ističu kako je zahvaljujući reakciji SOA-e, spriječena dalja eskalacija, a podaci su vraćeni bolnici.