Slučaj Rasima Ć. pred Sudom u Karlovcu: Bosanca držali kao roba i mučili ga

Protiv osmero hrvatskih državljana, starosti od 23 do 60 godina, Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu je  pred Općinskim sudom u Karlovcu podignulo optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva ropstvom.

Podsjetimo, radi se događaju koji je lani zgrozio javnost, u kojem su osumnjičenici na svom imanju u Draganiću  godinu i po muškarca držali muškarca kao roba. On je prošle godine u oktobra uspio pobjeći sa imanja, nakon čega je zbog vrlo teškog zdravstvenog stanja odmah završio u karlovačkoj bolnici na liječenju, prenosi 24sata.hr.

Riječ je o Rasimu Ćufuroviću iz Velike Kladuše koji je došao u mjesto u potrazi za poslom. Kako navodi Općinsko državno odvjetništvo, okrivljenici se terete da su od aprila 2016. do 9. oktobra 2017. godine na porodičnom imanju u Karlovcu, zajedno i po prethodnom dogovoru, u namjeri eksploatacije i lišenja osobne slobode, zatražili oštećenika da obavlja fizičke poslove za njih poput čuvanja stoke, cijepanja i slaganja drva, te čišćenja dvorišta i okućnice, iskorištavajući njegove teške osobne prilike i siromaštvo.

"Kad je oštećenik pristao na to i počeo živjeti na njihovu obiteljskom imanju, okrivljenike se tereti da su ga upotrebom fizičke sile i prijetnjama bez mogućnosti odbijanja, prisiljavali na fizički rad, sve bez naknade, ograničavajući mu pritom slobodu kretanja, izgladnjujući ga i ponižavajući s neljudskim uvjetima za života, prisiljavajući ga da spava u garaži bez sanitarnog čvora koju su zaključavali. Pri opisanom postupanju, tereti ih se, učestalo su ga udarali po glavi i tijelu od čega je oštećenik tokom vremena zadobio brojne tjelesne povrede poput prijeloma desne podlaktice, prijeloma donje čeljusti, preloma sedmog rebra desno, preloma desetog rebra lijevo, kao i tjelesne ozljede u vidu opeklina na prsnom dijelu leđa, a istovremeno su ga izlagali svakodnevnom vrijeđanju i ponižavanju govoreći mu da ne vrijedi ništa, bezrazložnom oštećivanje njegove odjeće, šišanju i bojanju kose bez njegova pristanka. Na sve su opisane načine stvaranjem straha uspostavili potpunu pokornost oštećenika i kontrolu nad njegovim životom kontrolirajući i ograničavajući njegovo kretanje i socijalne kontakte, te postupajući s njime kao sa svojim vlasništvom ", navedeno je.