Šešelju odbijena žalba, presuda za podsticanje i počinjenje progona ostaje

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Carmel Agius odbio je zahtjev Vojislava Šešelja da mu se odobri pravo na žalbu na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora za podsticanje i počinjenja progona Hrvata 1992. godine u selu Hrtkovci u Vojvodini.

Agius je u svojoj odluci naveo da Šešelj u zahtjevu nije dokazao da su mu prekršena prava statutom Tribunala koji ne predviđa mogućnost žalbe na drugostepenu presudu, prenosi BIRN BiH.

Šešelj je u svom zahtjevu Agiusu naveo da mu se mora odobriti pravo na žalbu obzirom da je u prvostepenom postupku oslobođen krivice, dok je u drugostepenom postupku osuđen na deset godina zatvora.

Šešelj je taj zahtjev prvo uputio Žalbenom vijeću koje ga je proglasilo krivim, ali je odbijen, nakon čega je zatražio od Agiusa pravo na žalbu.

U svom zahtjevu Mehanizmu Šešelj je naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.

„Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan. (…) Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku“, rekao je Šešelj.

Šešelj smatra da Mehanizam nije smio donijeti konačnu presudu, te da se ona kojom je osuđen na deset godina zatvora trebala posmatrati kao „prvostepena odluka“.

U aprilu prošle godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela.

Odgovoran je po osnovu govora održanog 1992. godine u Hrtkovcima kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Mehanizam je u aprilu ove godine zaključio da je Šešelj govorom koji je u Hrtkovcima održao 6. maja 1992. podstakao progon, deportaciju i prisilno premještanje Hrvata. Po pravosnažnoj presudi, Šešelj je tim govorom i „počinio“ progon nad Hrvatima „kršenjem prava na bezbjednost“.

Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je Mehanizam kritizirao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.