Schengen pravi problem Hrvatima koji šopinguju u BiH

I granični prijelazi na području doline Neretve i bliže okolice - Gabela Polje, Nova Sela, Doljani i Klek - ulaze u Schengen.

Šta se mijenja na tim tačkama od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili doktoru mogu očekivati od novih pravila? Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz "trećih zemalja", a u tu kategoriju spada i BiH, bit će znatno strože i detaljnije, piše Slobodna Dalmacija.

Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice, pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena. Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-a se tretiraju kao državljani Unije i prema njima se primjenjuju "blaža" pravila kontrole.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

22.08.22. 14:24

Hrvati i dalje masovno dolaze u šoping u BiH: Ove namirnice najčešće kupuju

Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH na području Dubrovačko-neretvanske županije (Gabela Polje-Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol, kao i prijelazna mjesta (Ulica Marka Marulića u Metkoviću, Imotica-Duži, Trnovica-Drijen i Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila.

To je veliko olakšanje za stanovnike u pojasu udaljenom pet kilometara od granice koji za ulazak u Hrvatsku koriste pogranične propusnice.

Stroži režim ulaska u Hrvatsku primjenjivat će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Schengena.

Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti sedam eura. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijedit će im tri godine.

Što se tiče unosa različitih roba i hrane iz BiH tu se ništa nije promijenilo ulaskom u schengenski režim. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi.

Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dg salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt.

18.08.22. 11:00

Putnici iz BiH će uskoro morati podnositi zahtjev za ulazak u Schengen zonu: Evo koliko će i plaćati

I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje i puter su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u Hrvatsku se za ličnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajza, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u Hrvatsku iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svojoj ličnoj prtljazi mogu u Hrvatsku unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu.

U Hrvatsku se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, četiri litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.

 Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 tisuća eura ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.