Kako funkcionišu sankcije SAD-a za Zapadni Balkan?

Na "crnoj listi" SAD-a zbog sumnji na povezanost sa organizovanim kriminalnom, korupcijom ili regionalnom destabilizacijom je od početka juna 2026. godine sankcionisano 71 pravno lice i 60 pojedinaca iz šest država Zapadnog Balkana. Uz to, među sankcionisanima na Balkanu su i oni koji se povezuju sa terorističkim aktivnostima ili malginim utjecajem Rusije.

U Bosni i Hercegovini je na ovoj listi 13 firmi i organizacija, te isto toliko pojedinaca. Među njima je firma Inžinjering-BN iz Bijeljine. Njen vlasnik je biznismen i lokalni političar Savo Cvijetinović zvani Tigar, koji je sankcionisan zbog veza sa Rusijom. Pod sankcijama je i Hotel Casa Grande iz Sarajeva, čiji je vlasnik Naser Keljemendi. Njega vlasti SAD-a označavaju kao trgovca narkoticima. Sud u BiH je konfiskovao ovaj hotel i drugu njegovu imovinu u Sarajevu, pod optužbama da je stečena kriminalom.

Na "crnoj listi" bio je i Milorad Dodik, bivši predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, koji je na nju dospio zajedno sa svojim najbližim saradnicima zbog podrivanja ustavnog poretka i Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Ipak, ponajviše zahvaljujući lobiranju, Dodik i njegovi saradnici su skinuti s navedene liste.

Trending

Mundijal 2026 | Maestralni Dembele donio Francuskoj pobjedu nad Norveškom

Od 30 firmi i organizacija iz Srbije koje su na "crnoj listi" SAD-a su i kompanija Partizan Tech iz Beograda, čiji je vlasnik sankcionisani trgovac oružjem Slobodan Tešić, kao i Inkop iz Ćuprije, u vlasništvu Zvonka Veselinovića. OFAC je Veselinovića označio kao vođu organizovane kriminalne grupe i jednood najozloglašenijih koruptivnih figura na sjeveru Kosova.

Ciljane sankcije mogu se ticati zabrane putovanja i finansijskih restrikcija, pa do ograničenja trgovine i zamrzavanja imovine. Namjera je da se izoluju pojedinci ili pravni subjekti, kako bi im se ograničio pristup političkim ili ekonomskim resursima.

Odluke o sankcijama donosi Kancelarija za kontrolu strane imovine, skraćeno OFAC, koja djeluje pri Ministarsvu finansija SAD-a. Odluka o produženju važenja pravnog mehanizma koji SAD-u omogućava uvođenje sankcija državama Zapadnog Balkana, "mjere vanrednog stanja", zvanično je 24. juna produžena za još godinu dana.

30.05.26. 17:56

Ambasada SAD u BiH: Pažljivo razmatramo da li Dodikovo ponašanje ispunjava prag za povratak sankcija

"OFAC ima poseban režim sankcija za Balkan, nastao 2001. godine. Prvobitno su sankcije bile vezane za očuvanje mira poslije ratova 1990-ih, dok se danas sve više koriste protiv mreža koje povezuju politiku, biznis i kriminal. Od 2025. godine dodatno se odnosi i na pokušaje zaobilaženja sankcija SAD-a, rekao je Saša Đorđević iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, te je dodao: "Ekonomsko zaobilaženje se najčešće manifestuje kroz vlasništvo i novac: firme se prepisuju na rodbinu ili povjerljive saradnike, otvaraju se nove kompanije, stare se rebrendiraju, a poslovanje se premješta u države gdje je finansijska kontrola slabija. Politička zaštita funkcioniše drugačije: snakcije se predstavljaju kao politički napad ili strano miješanje u unutrašnju politiku zemlje, pokreću se sudski postupci i lobi kampanje."

Firme se sa liste nikada ne uklanjaju automatizmom samo zato što su prestale da postoje ili su likvidirane. Kako propisuje OFAC, da bi se neka organizacija skinula s liste, potreban je formalni pravni zahtjev u kojem se dokazuje "promjena okolnosti" ili prestanak spornog djelovanja.

Sankcije su ključni instrument vanjske politike SAD-a, ali njihov utjecaj zavisi od toga koliko se efikasno provode. Osim SAD-a, na međunarodnom nivou sankcijama pribjegava i Velika Britanija, kao i međunarodne organizacije - Europska unija i Ujedinjene nacije. Tako su od 2017. do 2025. godine međunarodna tijela pod sankcije stavile više od 150 pojedinaca i biznisa sa Zapadnog Balkana, zbog sumnji na organizovani kriminal i regionalnu destabilizaciju, piše Radio Slobodna Europa.

View this post on Instagram