Zaštita podataka: Hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlopotrebu ličnih podataka koje kompanije prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge. GDPR (General Data Protection Regulation) je najveća promjena u tom području u posljednjih 20 godina i predviđa drastične kazne za institucije koje neće poštovati odredbe, piše HRT.

GDPR je donesen u aprilu 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prelaznog razdoblja.

Navodi se da je jedna od velikih promjena ove uredbe mijenjanje donje dobne granice prilikom odlučivanja o vlastitim podacima - s 18 na 16 godina.

"To znači da će dijete od 16 godina davati dozvolu za upotrebu svojih podataka čak i roditeljima. Mislim da mi za to nismo spremni", rekla je za HRT Marija Boban s Pravnog fakulteta u Splitu.

Hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja, pitaju se direktori i profesori. Samo uz njihovo odobrenje roditelji mogu vidjeti ocjene i izostanke u imeniku. Nema više javne objave imena, npr. kod upisa na oglasnim pločama.

"U slučaju da neka škola na oglasnoj ploči objavi popis upisanih učenika, treba postaviti odraslu osobu ili zaštitara koji bi spriječio da neka druga osoba to gleda ili snimi", tvrdi Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih direktora.

"Ubuduće će svaki roditelj maloljetnom učeniku morati dati dozvolu da se njegovi podaci mogu koristiti u svim takmičenjima i objavi rezultata", pojasnila je direktorica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković Pečenković. Također, povratkom s takmičenja nema objave fotografija bez pristanka roditelja.

Kazne za kršenje GDPR-a nisu zanemarive. Naprimjer, ako škola nema videonadzor, može biti kažnjena sa preko 13 hiljada KM (do 50 hiljada kuna), navodi HRT.