Reakcije Beograda i Sandžaka na osnivanje BANU
U prvim reagovanjima iz Beograda na osnivanje Bošnjačke akademije u Novom Pazaru, Srpska akademija nauke i umetnosti upozorila je državu da bi trebalo da reaguje na osnivanje ove institucije, jer se time, kako navode, “krši zakon o Srpskoj akademiji nauka (SANU) koji je država donela”. Državna reakcija stigla je ubrzo, izvještava Radio Slobodna Evropa.
""To je čin koji je nesporno suprotan pravnim propisima Republike Srbije
i nema nikakve veze sa nazivom te takozvane institucije, koja je očigledno plod
želja i ambicija Muamera Zukorlića, kako bi sebe prikazao kao zaštitnika
bošnjake etničke zajednice. Te ambicije očigledno imaju političku
dimenziju", ocijenio je ministar prosvjete Žarko Obradović.
Predsjednik Inicijativnog odbora Bošnjačke akademije nauka i umetnosti -
glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić rekao je za Radio Slobodna Evropa da je ova
akademija nacionalna i da nema veze sa srpskom.
„Ova akademija ima ambiciju da kroz koncentraciju naučnih i umjetničkih
potencijala ima u svom središtu temu bošnjačkog nacionalnog identiteta, kao što
srpska, očito, ima kao centralnu temu srpski kulturni identitet. Ja ne vidim ni
potrebu, a ne vidim ni problem da se o tome razgovara i sa predstavnicima
vlade. S druge strane, naše pravo, i po Ustavu i po zakonima, je zagarantovano
pravo da možemo osnivati nacionalne institucije“, tvrdi muftija Zukorlić.
A
kakva bi mogla da bude reakcija države?
"U ovom slučaju u skladu sa zakonom je prvo da se zna da je to
nezakonito, a onda u odnosu na ono što oni budu radili, svako će naći svoj deo
posla“, kaže ministar Obradović.
Ministar za rad i socijalnu politiku i predsjednik Socijaldemokratske
partije Srbije Rasim Ljajić upozorava
da država ne bi trebalo na ovaj potez da odgovori represivnim merama.
“Osnivanje jedne virtualne institucije neće rešiti nijedan problem, samo će
dodatno pogoršati politički i svaki drugi imidž celog regiona. Država uopšte ne
treba da se bavi time. Ne bi trebalo da odgovori represivnim merama jer bi to i
hteli oni koji sve ovo čine", smatra Ljajić.
Protivljenje u Sandžaku
Kako je saopšteno u Novom Pazaru, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti
imaće 21. člana, a sjedište će biti dvojno. Neki organi će biti u Sarajevu, gdje
će predsjednik biti Muhamed Filipović,
a neki u Novom Pazaru sa Feridom
Muhićem na čelu.
U
Bošnjačkoj akademiji su, takođe, glavni muftija Zukorlić, reisu-l-ulema Mustafa Cerić i član
nekadašnjeg Predsjedništva Republike BiH Ejup
Ganić.
Osnivanje Bošnjačke akademije naišlo je i na protivljenje u
intelektualnoj javnosti Sandžaka. Semiha
Kačar iz Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda
kaže da je to neodgovoran pristup i postavlja pitanje legitimiteta ove
institucije.
"Ako imate ograđivanje pojedinih intelektualaca iz Sarajeva već prvog
dana, znači da nije postignut ni konsenzus oko ovog pitanja, ni u samoj Bosni,
ni sa Bošnjacima ovde u srbijanskom, niti u crnogorskom dijelu Sandžaka. Ako
hoćete nacionalne institucije, onda morate da budete saglasni svi. Bojim se da
će ovo da vodi daljim podjelama unutar bošnjačke zajednice”, upozorava
Semiha Kačar.
Odgovarajući na optužbe o nelegitimnosti ove institucije, muftija Muamer
Zukorlić kaže da ne zna koji je smisao zahtjeva za konsenzusom.
"Akademije nauka i umjetnosti nisu masovne organizacije i ja mogu
razumjeti nezadovoljstvo pojedinaca što se ne nalaze u redu odabranih
intelektualaca koji su, zaista, dobili historijsku i neponovljivu čast da budu
utemeljivači. Dakle, bilo je akademika, biće akademika, ali više nikada neće
biti utemeljivača Bošnjačke akademije nauka. Tako da je meni po tom osnovu
logična njihova reakcija i zaista jeste razlog nezadovoljstva opravdan,
subjektivno gledano što je neko sebe vidio tu, a nije tu”, kaže Zukorlić.
Osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umetnosti Aida Ćorović iz novopazarske organizacije Urban In vidi i iz
jednog drugog ugla - kao početak ozbiljne izborne kampanje za mjesto
novog reisu-l-uleme u Sarajevu. Ovim potezom reis Cerić, koji nema pravo da se
ponovo kandiduje – kako procjenjuje Aida Ćorović - pokušava da favorizuje
svog čovjeka – muftiju Zukorlića.
"S obzirom da on ima ozbiljnog protivkandidata u profesoru Enesu
Kariću, koga javnost u BiH jako mnogo podržava i veoma je cenjen u međunarodnim
islamskim krugovima, mislim da zapravo ova dvojica sada počinju neku vrstu
predizborne kampanje i treba da pokažu kako oni strašno brinu o pravima
Bošnjaka. Jedan od marketinških predizbornih trikova je i osnivanje Bošnjačke
akademije nauka“, kaže Aida Ćorović.
"Ono što celu stvar obesmišljava jeste da njih dvojica nemaju
legitimitet, oni su verski lideri. Ja ne mogu da kažem da oni ne mogu da
pokrenu, ali da osnuju prosto nemaju pravo na to. Njih izgleda stalno treba
upozoravati da u sekularnoj državi verski lideri ne mogu da rade takve stvari“,
zaključuje Aida Ćorović.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.