'Rasprava o Haagu treba pridonijeti istini'

Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (GS UN) Vuk Jeremić izjavio je u subotu beogradskom tisku da je nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Den Haagu zakazao tematsku raspravu u GS UN o međunarodnim kaznenim tribunalima s namjerom da pridonese istini i ohrabri proces pomirbe.

"Mislim da bi bilo pogrešno dozvoliti da se povijesni sud o tako tragičnim događajima izvodi, a da se prethodno ne obavi sveobuhvatna rasprava pod reflektorima svjetske javnosti. Smatram da je u interesu cjelokupne međunarodne zajednice da se otvoreno razgovara o tome koliko su takvi tribunali kao tijela UN-a ispunili svrhu zbog koje su utemeljeni"

Jeremić je u razgovoru koji donosi subotnja Politika istaknuo da zakazivanje rasprave u GS UN nije potez usmjeren protiv Hrvatske i na produbljivanje podjela.

"To svakako nije potez usmjeren protiv Hrvatske, niti postoji namjera da se prodube podjele – upravo obrnuto. Uvjeren sam da će nam rasprava pomoći u onome u čemu Haag nije uspio, a to je da se pospješi proces pomirbe i ohrabri okretanje mirnoj budućnosti", ustvrdio je predsjednik GS UN.

Jeremić je istaknuo da "rasprava o međunarodnim kaznenim tribunalima nije bila planirana, ali se nametnula nakon šokantne odluke Žalbenog vijeća u Haagu, koja je donesena tijesnim preglasavanjem" jer je "glas jednog čovjeka legitimirao nepravdu počinjenu prema četvrt miliona ljudi u vihoru rata".

Službeni dokument

Bivši srbijanski šef diplomacije, danas prvi čovjek GS UN, drži da je haaška oslobađajuća presuda hrvatskim generalima "šokirala veliki broj ljudi diljem svijeta" i da se sa suradnicima konzultirao prije odluke o sazivanju javne rasprave u GS UN koju je zakazao za 10. aprila 2013.


Ante Gotovina i Mladen Markač, oslobođeni hrvatski generali

"Proučili smo pravila i procedure UN i došli do zaključka da ono što u okviru svojih diskrecijskih ovlasti može učiniti predsjednik GS UN jest zakazivanje tematske rasprave u vezi s nekim problemom od međunarodnog značaja. Uloga međunarodnih kaznenih 'ad hoc' tribunala u procesu pomirenja svakako spada u tu kategoriju", navodi Jeremić, objašnjavajući svoju odluku koja je u nekim zapadnim zemljama naišla na otpor, poglavito glede svrsishodnosti takvog skupa.

"Za razliku od redovitih sjednica, utvrđenih godišnjim planom, na kojima sudjeluju samo zemlje članice UN, ovo je ’otvoreni’ sastanak u dvorani Generalne skupštine, na koji predsjednik ima pravo pozvati i ’nedržavne’ sudionike: građanske udruge, akademske stručnjake, istaknute javne osobe... Ukratko, sve one za koje predsjednik smatra da mogu pridonijeti kvaliteti rasprave", rekao je Jeremić i dodao kako to "neće biti jedina tematska rasprava" tijekom njegova jednogodišnjeg mandata na čelu GS UN.

Jeremić je istaknuo i da zaključci tematskih rasprava postaju službeni dokument UN, koji se, predsjedničkim saopćenjem, šalje državama članicama i svim drugim zainteresiranim stranama, javila je novinska agencija Fena.