Projekat Južni tok: Srbija više želi u Evropsku uniju nego ruski plin

Nakon što je predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev pozvao na obustavu svih aktivnosti vezanih za plinovod Južni tok u toj zemlji, dok se projekt ne uskladi s evropskim zakonodavstvom, već sada se vode žustre rasprave o tome šta će Srbija, koja je odnedavno stekla status zemlja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), poduzeti u vezi sa izgradnjom Južnog toka, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić u vezi sa projektom Južni tok izjavio je za Anadolu Agency (AA) da je vrlo optimističan, dodajući kako je to "istinski evropski projekt".

"Ovo nije samo srbijansko-ruski projekt nego i evropski. Moskva i Brisel će sigurno riješiti problem. Srbija će biti dio rješenja projekta Južnog toka", rekao je srbijanski ministar.

Naglasio je kako je u Južni tok uključeno osam zemlja, od čega šest članica Evropske unije, zbog čega je, kako kaže, ovo najveći infrastrukturni projekt u Evropi.

"Srbija želi da ovaj projekt uspije. Ako bi propao to bi predstavljalo veliku financijsku i energetsku štetu za sve zemlje koje su uključene u projekt. I pored nesporazuma EU-a i Rusije oko ovog projekta, vjerujem da ćemo uskoro crpiti plin iz Južnog toka", rekao je Antić.

Direktor Međunarodnog instituta za sigurnost (ISI) Orhan Dragas kaže da je projekt Južni tok veoma važan za Srbiju koja uvozi 90 posto plina iz Rusije.

"Zabrinjavajuće je da toliko ovisimo o ruskom plinu, ali Srbija trenutno nema alternativu. Južni tok možda nije idealno rješenje, ali nemamo mnogo izbora", rekao je Dragas.

Naglašava kako će velike svjetske sile, prije svega EU i Rusija, donijeti konačnu odluku o budućnosti projekta Južni tok. Smatra da bi od ovog projekta Srbija godišnje zarađivala oko 200 miliona eura samo za transport plina preko njenog teritorija.

Stručnjak za Rusiju iz Instituta za strateška istraživanja (USAK) Kerim Has smatra da Srbija i Rusija tradicionalno imaju vrlo bliske i čvrste veze na svim poljima naglasivši da bi se to moglo odraziti i na odluku o Južnom toku.

"Srbija će učiniti sve da projekt Južni tok uspije. Teško je očekivati da će Srbija učiniti nešto što se ne bi svidjelo Rusima", ističe ovaj stručnjak.

Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije iz Beograda mišljenja je da je Srbija u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu.

"Ipak, Srbi polako uviđaju da je mnogo bitnije biti dio EU-a nego dio plinskog projekta. Mislim da su najveći izvori financija za Srbiju EU, SAD, Norveška i Japan", kazala je Milić.

Stručnjak britanskog Chatham Housa John Lough vjeruje da je cilj projekta Južni tok da Rusija zaobiđe Ukrajinu i svoj plin prodaje Evropi onako kako Moskva želi.

"Mislim da Evropa neće dozvoliti da Ukrajina ostane u izolaciji po ovom pitanju. Ipak, neke zemlje kao što su Mađarska, Austrija, Italija i Srbija podržat će ovaj projekt", ističe Lough.

Južni tok je plinovod u izgradnji kojim bi trebalo da se transportuje prirodni gas iz Rusije do zemalja EU-a. Gasovod kreće iz južnog dijela Rusije, od grada Anape u Krasnodarskom kraju po dnu Crnog mora, kroz turske teritorijalne vode, do Varne u Bugarskoj, a od Bugarske bi se granao u dva kraka. Jedan krak iz Bugarske, preko Grčke podvodno bi vodio do Italije, a drugi preko Srbije i Mađarske do Austrije.