Presudom Karadžiću ICTY oslobodio Miloševića optužbi za zločine u BiH?

Naime, pojavile su se tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara da je Haški tribunal (ICTY), izričući nepravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću, bivšeg predsjednika SR Jugoslavije neizravno oslobodio optužbi. sudjelovanje u zločinačkom pothvatu na teritoriju BiH tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, a te su ocjene poduprla i dvojica srbijanskih ministara.

Ocjene o Miloševićevoj nevinosti u medijima i službenim izjavama temelje se, među ostalim, i na paragrafu 3460 iz presude Radovanu Karadžiću po kojem se zaključuje da je "Milošević oslobođen sumnji za etničko čišćenje i ratne zločine u BiH".

"Zapad šuti o tome da je Den Haag oslobodio Miloševića sumnji za etničko čišćenje i ratne zločine u BiH, ali Srbija ne smije i neće šutjeti", ocijenio je ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić.

U njegovoj se pisanoj izjavi naglašava kako "nema krivnje Miloševića, SR Jugoslavije i Srbije", te da su "srušene laži o genocidu i ratnim zločinima koje su bile osnova za kažnjavanje Srbije i srpskog naroda".

"Siguran sam da će kad tad doći vrijeme za priznanje, kao u slučaju Iraka, da je Srbija bila napadana na temelju lažnih i pogrešnih optužbi", navedeno je u pisanoj izjavi ministra Dačića, inače nekadašnjeg bliskog suradnika Slobodana Miloševića i od 1992. do 2000. glasnogovornika Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, kojoj je Dačić danas na čelu.

U pisanoj izjavi Dačić inzistira da se, temeljem saznanja iz presude Karadžiću, "ruši slika o opravdanosti zapadne politike prema Srbiji".

"U presudi se navodi kako je Milošević govorio da svi pripadnici drugih naroda i etničkih skupina moraju biti zaštićeni i da nacionalni interes Srba nije diskriminacija (paragraf 3288), kao i da je potrebno boriti se odlučno protiv kriminala (paragraf 3284)", istaknuto je u Dačićevoj izjavi, te naglašeno kako se "u paragrafu 3292 kaže da je SRJ ohrabrivala bosanske Srbe da prihvate mirovne prijedloge".

"Sud je u paragrafu 3280 zaključio da Milošević nije bio dio udruženog zločinačkog pothvata i da je, upravo suprotno, osudio etničko čišćenje", istaknuo je Dačić.

Po njegovoj ocjeni, time je "Haški sud priznao ne samo da Milošević nije bio kriv, već i da su optužbe protiv Srbije, SR Jugoslavije i njega bile pogrešne i lažne, a one su poslužile za oštre ekonomske sankcije".

Da je ICTY "potvrdio ispravnost politike" bivšeg predsjednika Srbije i SRJ tvrdi i ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin, inače nekadašnji suradnik Miloševićeve supruge Mirjane Marković, suosnivač i glasnogovornik partije Jugoslovenska udružena levica (JUL) čija je bila predsjednica..

"Haški tribunal dobije zadatak da pomiri zemlje u regiji.To nije uspio. E, pa kada takav tribunal prizna da Milošević nije sudjelovao u organiziranom zločinačkom pothvatu onda je jasno da je Srbija bila u pravu", rekao je Vulin, komentirajući tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara i novinara da je Milošević posthumno oslobođen optužbi za zločinačko udruživanje tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Istodobno, američki publicist i istraživač rada Haškog tribunala Andy Wilcoxson u današnjim Večernjim novostima, analizirajući presudu Radovanu Karadžiću, tvrdi kako iz zaključaka južnokorejskog suca O-Gon Kwona slijedi da Milošević nije sudjelovao u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu s Radovanom Karadžićem "kako bi se uspostavila supremacija srpskog naroda nad ostalima narodima u BiH od 1991. do 1995".

"Nekadašnji predsjednik Srbije i SRJ je bio protiv trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata s teritorija gdje u BiH žive Srbi. Činio je sve da se u Bosni uspostavi mir, bio je kritički nastrojen kada su bosanski Srbi odlučili formirati Republiku Srpsku", navodi Wilcoxson, koji je te tvrdnje objavio i svojoj studiji "Haški sud oslobodio Slobodana Miloševića za bosanske ratne zločine deset godina prekasno".

Navodeći dijelove presude on za beogradski list kaže kako je "Milošević čitavo vrijeme bio oštro protiv zločina i tražio kažnjavanje ovih sa srpske strane koji te zločine čine".

"Sve ovo su zaključci Sudskog vijeća korejskog suca O-Gon Kwona u osuđujućoj presudi Radovanu Karadžiću, u dijelu njegove optužnice koja tretira ulogu bivšeg predsjednika Srbije u ratu u Bosni", kaže Andy Wilcoxson.

Ovom je američkom autoru "zanimljivo i to što je ta presuda (Radovanu Karadžiću) donesena 24. ožujka 2016., baš na dan kada je 1999. NATO krenuo u bombardiranje Srbije".

Andy Wilcoxson za Večernje novosti ukazuje da je "istina o ulozi Slobodana Miloševića u konfliktu u BiH definirana u 1.303 odjeljka" obimno napisane presude Karadžiću koja ima čak 2.590 stranica.

Po Wilcoxsonovoj ocjeni, oslobađanje Miloševića krivnje za rat u BiH "u presudi je na vidljivom mjestu, ali je u 'šumi papira' za koje je Vijeće haškog suda pretpostavilo da je nitko neće tražiti".

Wilcoxsonove ocjene podupire i američki novinar i publicist Neil Clark, čije ocjene prenose beogradski mediji.

"Zaključak Haškog tribunala — da je jedan od najvećih političkih demona naše ere, zapravo, nevin čovjek koji nije počinio zvjerstva i zločine za koje je optužen — trebalo je biti jedan od glavnih naslova u svim svjetskim medijima. Ali nije", citiraju Večernje novosti ocjenu Clarka u blogu za Russia today (RT).

"Najozbiljnije optužbe Miloševića, uključujući i optužbe za genocid, bile su u vezi s BiH. Sada, 10 godina nakon njegove smrti, oni (ICTY) priznaju da nije kriv, a nakon svega - ICTY nije učinio ništa da objavi činjenicu da ne postoji krivnja Miloševića za umiješanost u tzv. udruženi zločinački pothvat", ocijenio je za Večernje novosti Wilcoxson.

Predsjednik Liberalno-demokratske stranke Čedomir Jovanović poručio je kako su "političari koji pokušavaju opravdati svoju ulogu u tragičnoj politici 90-ih" razlog što Srbija "konstantno tapka u mjestu", a ujedno i "glavni katalizator konstantnog podgrijavanja sukoba u regiji".

Uz ocjenu da "u svim zemljama bivše Jugoslavije postoje ljudi koji žive od malignog nacionalizma i veličanja zločina", Jovanović ocjenjuje da se u Srbiji ignoriraju tragične greške iz prošlosti.

"U istoj mjeri u kojoj smo spremni prepoznati zlo koje sa sobom nosi proustaško divljanje u Hrvatskoj, ekstremizam u BiH ili na Kosovu, spremni smo okretati glavu pred tragičnim greškama iz naše prošlosti i davati legitimitet ljudima koji su ispisali najcrnje stranice naše povijesti", rekao je Jovanović