Ponovo zablistala Sultanija Valida: Obnovljena jedina careva džamija u Srbiji

Nakon dvije godine radova na restauraciji i konzervaciji, džamija Sultan Valide je u potpunosti obnovljena i stavljena u funkciju. Sredstva za obnovu ove jedine carske džamije u Srbiji, koja je pod zaštitom države, izdvojila je Turska, odnosno Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).

Prigodnim vjerskim programom i prvim džuma namazom, glavnom molitvom petkom, označeno je da je džamija Sultan Valide u Sjenici otvorena za vjernike.

Tokom svečanosti, koju su organizirale Islamska zajednica Srbije (IZS) Mešihata sandžačkog i Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA), proučen je mevlud u ime graditelja i vakifa sultanije Pertevnihal Valide.

Svečanosti je prisustvao veliki broj vjernika, gostiju i zvaničnika, a nakon džume namaza, za goste je upriličeno posluženje.

Ambasador Turske u Beogradu Tanju Bilgic je, u obraćanju vjernicima i gostima, podsjetivši na poruku predsjednika Erdogana da su historijski spomenici na ovim prostorima dio zajedničke kulture i prijateljstva, istakao da je sjenička Sultan Valide džamija jedno od najljepših kulturno-historijskih dobara na ovim prostorima.

"Mi regiju Sandžak i Bošnjake vidimo kao most prijateljstva između Srbije i Turske. U okviru toga, Sandžaku i Srbiji nastavlja se naša podrška", poručio je ambasador Bilgic.

Koordinaorka Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Cagla Tosbat je podsjetila da je sultanija Valide prije 150 godina izgradila ovu džamiju, a Turska je preko TIKA-e restaurirala.

"Nadam se da ćete je najmanje još 150 godina čuvati. Zahvaljujem se što ste danas sa nama i svima onima koji su dali doprinos. S poštovanjem vas pozdravljam", kazala je Tosbat. 

Džamija Pertevnihal Valide sultanije, poznata kao džamija "Sultanija Valida", jedan je od dragulja Sjenice. Sagrađena je sredinom 19. vijeka kao zadužbina majke turskog 32. sultana i 111. islamskog halife Abdulaziza. Pored one u Sarajevu, ima status "carska" ili "careva", jer ju je gradila sultanova porodica, specifična je i jedinstvena u graditeljskom smislu, jer ima kube (kupolu) bez stubova čiji je prečnik oko 15 metara.