Perišić i Stanišić ostaju u haškom pritvoru

Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je zahtjeve Jovice Stanišića, bivšeg šefa Službe državne sigurnosti Srbije, i Momčila Perišića, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, da budu privremeno pušteni na slobodu, javljaju agencije.

U izvještaju Haškog tribunala navodi se da se zdravstveno stanje Stanišića poboljšalo i da je sposoban da prisustvuje suđenju, ali da postoji rizik da se njegovo stanje može pogoršati dok bude u Beogradu, a to bi moglo imati mnogo gore posljedice na tok suđenja nego ako se bude nalazio u Haagu.

„Sudsko vijeće ne može da preuzme rizik da se zdravlje optuženog može pogoršati tokom boravka u Beogradu, čak i ako bi to bilo na nekoliko dana, što bi moglo da dovede do situacije da optuženi ne bude sposoban da se vrati u Haag tokom narednih nekoliko sedmica ili mjeseci, a to bi za posljedicu imalo ozbiljan prekid sudskog postupka“, navedeno je u izvještaju.

Stanišić je u Haškom sudu optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom sukoba u Hrvatskoj i BiH, od 1991. do 1995. godine. Uhapšen je u martu 2003. godine, a u junu izručen ICTY-u, gdje se prilikom prvog pojavljivanja u sudu izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Suđenje mu je počelo u junu 2009., ali je više puta odlagano zbog Stanišićevog lošeg zdravstvenog stanja.

Sudsko vijeće je također procijenilo da ni odbrana Perišića nije osigurala dovoljno uvjerljivo humanitarno opravdanje da on bude privremeno pušten na slobodu.

Na zahtjev odbrane Perišića za privremeno puštanje na slobodu da bi za to vrijeme pripremila odbranu, tužilaštvo je odgovorilo da optuženi može da se pripremi bez obzira na mjesto gdje se nalazi.

Sudsko vijeće je procijenilo da ne postoji rizik da Perišić otputuje u Beograd i da bi se, u slučaju da bude privremeno oslobođen, vratio na suđenje, kao i da ne predstavlja prijetnju žrtvama, svjedocima ili drugim osobama.

Perišić je u Haškom tribunalom optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1993. do 1995. godine.

Dobrovoljno se predao ICTY-u 7. marta 2005. godine, a dva dana kasnije se u sudu izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, prenosi Fena.

radiosarajevo.ba