Nevrijeme u Istri: Pogledajte dolazak zlokobnog superćelijskog oblaka u Višnjan
Jako grmljavinsko nevrijeme koje se formiralo u superćelijski oblak zabilježeno je jučer, 21. jula nad morem sjevernog Jadrana.
Istarski lovci na oluje snimili su spektakularne snimke njegovog dolaska koje, nažalost, podsjećaju na dolazak oluje nad Zagreb prije nekoliko dana.
Najjače nevrijeme pogodilo je područje od Umaga do Novigrada, javlja Dalmacija danas.
Poklon 50 KM? Pridruži se cool zajednici i osvoji svoju finansijsku slobodu
Ovakvi sustavi mogu producirati pijavice i tuču.
Što su superćelijski oblaci i kako nastaju?
Često čujete za termin superćelija (eng. supercell), ali ne znate što to znači?
Sladić objasnio kako nastaje superćelijska oluja kroz zagrijan lonac
Ovi oblaci izgledom podsjećaju na invaziju vanzemaljaca i pravi su primjer kako sile prirode mogu proizvesti spektakularne prizore, vrlo atraktivne za fotografiranje.
Superćelijski oblaci omiljena su meta lovaca na oluje i ljubitelja ekstremnih vremenskih pojava, no zbog posljedica koje znaju ostaviti nisu nimalo omiljeni na područjima gdje prouzroče štetu.
Danas, kada se broj foto aparata i pametnih mobitela drastično povećava, ovi prizori sve češće preplavljuju Internet i donose "divlju" prirodu u naše domove.
Nick Wiltgen, meteorolog meteorološkog portala Weather.com, objasnio je:
"Superćelijsku grmljavinsku oluju obilježava postojane i snažne rotirajuće uzlazne struje. Ove oluje nastaju u nestabilnoj zračnoj masi, a nužan uslov njihova nastanka je smicanje vjetra po visini. Obično pri tlu pušu južni ili jugoistočni vjetrovi, a u višim slojevima zapadni ili jugozapadni. Ovakva kombinacija vjetrova po slojevima izaziva horizontalno rotirajuće kretanje zraka u donjim slojevima troposfere. Isto to brzo uzdižuće kretanje zraka koje tvori oluju, horizontalnu rotaciju zraka pretvara u vertikalnu, a ta je rotacija često spektakularno vidljiva u strukturi ovog zastrašujućeg oblaka.
Posted by Petar Radovan on Friday, July 21, 2023
Struktura superćelijske oluje omogućuje da kiša ili tuča padaju prilično daleko od izvora toplog i nestabilnog zraka koji hrani čitav sistem. Ove se oluje ne guše u svom vlastitom hladnom zraku već u nekim slučajevima mogu se gotovo netaknute održavati satima, prekrivajući desetke, nekada i stotine kilometara površine ispod sebe. Superćelijske oluje često uzrokuju velika zrna tuče, snažan vjetar i tornada.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
