Neprijatni mirisi: Gradovi u Srbiji jedini u Europi gdje se voda ne prečišćava

Širenje neprijatnih mirisa koji se šire Beogradom moglo bi se spriječiti uvođenjem reda u kanalizacioni sistem, rekli su stručnjaci za N1 Srbija.

Neprijatni mirisi koji se leti šire Beogradom nisu opasni po zdravlje, a nastaju uslijed dužeg perioda bez padavina i opadanja nivoa reka, kaže Andrej Šoštarić, iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

"Povlači se mulj sa rijeka, bogat organskom materijom, pa nastaju mirisne komponente koje se kroz zrak šire i uzrokuju neprijatne pojave", dodao je on.

To se, navodi, djelimično može spriječiti uvođenjem reda u kanalizacioni sistem, jer te materije potiču često i od ilegalnih priključaka na kanalizacionu mrežu.

Dijelom bi se ipak to javljalo i dalje jer je materija od koje se šire mirisi i prirodnog porekla, dodao je.

Zavod je svakako konstatovao da je zrak dobrog kvaliteta sa zdravstvenog aspekta, jedino što je neprijatnog mirisa, kaže Šoštarić.

Doktorka fizičke hemije Svetlana Stanišić složila se da raspadanje organskog mulja, nije nešto što može da ugrozi zdravlje.

"Rijeke u Srbiji su jako prljave jer se prečišćavanje ne radi sem u oko pet do deset posto, pa u ekološkom smislu kasnimo za Europom", kaže Stanišić.

Gradovi u Srbiji su jedini u Europi gdje se voda ne prečišćava, istakla je ona.

"U ekološkom smislu kasnimo za Euopom, o ovim rješenjima je trebalo razmišljati prije 20, 30 godina, naše rijeke su jako prljave jer se prečišćavanje gotovo i ne radi", rekla je.

Za sprečavanje širenja neprijatnih mirisa najefikasnije bi bilo da se otpadne vode prerađuju i kao čiste ispuštaju u rijeke, dodao je Šoštarić.