'Ne mora se biti samo ili vjernik ili ateista'

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da nas iskustvo uči, a i popisi stanovništva i naučna istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj to potvrđuju, da osim ili "vjernik ili ateista" postoje i neke druge kategorije mogućih odnosa kao što su agnostik, skeptik, neodlučan ili indiferentan.

Podsjetivši da je on sam agnostik, hrvatski predsjednik je u razgovoru za zagrebački Večerni list naglasio da ima dobar odnos s katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

"Biti agnostik jedan je od mogućih odnosa prema religiji. Za mene lično agnosticizam je pogled na svijet koji prihvata mogućnost postojanja Boga, ali i stav da sopstveno iskustvo još nije dalo potvrdu tome. Po prirodi stvari, to obuhvata znatiželju, podsticaj za upoznavanje s različitim religijama, njihovo poštovanje, ali i preispitivanje", rekao je Josipović.

Upitan kako se osjeća kao agnostik u zemlji gdje je 90 posto ljudi religiozno, hrvatski predsjednik je rekao da se osjeća odlično i da želi da se svi građani tako osjećaju, bez obzira na svoje religiozno ili nereligiozno uvjerenje.

Josipović je napomenuo da mu u brojnim mailovima nikad niko nije prigovorio na agnosticizmu, već tvrdi da su mu brojni građani, među kojima i brojni katolici i mnogi sveštenici, čestitali što se javno izjasnio kao agnostik.

Čestitali mu javno izjašnjavanje

Hrvatski predsjednik smatra da je njegovo javno izjašnjavanje kao agnostika srušilo određeni strah kod nekih ljudi koji su nakon 1990-te mislili da se svi moraju izjašnjavati kao vjernici.

"Činjenica je da je društvena poželjnost ateističkog pogleda na svijet u bivšem sistemu koji je trajao skoro 50 godina stvorio strah kod mnogih ljudi od kojih su mnogi, naročito određenih zanimanja, imali dvostruki odnos prema religiji, privatni i javni. U 90-im je situacija izmijenjena, poželjan je postao dominantni religiozni pogled na svijet", naveo je Josipović i dodao da se sličan strah zadržao, pa se dio ljudi, strahujući od mogućih problema, konformistički izjašnjavao.

Zvanični rezultati popisa u Hrvatskoj pokazali su značajan pad broja građana koji su se izjasnili kao katolici.

Jedan broj ljudi počeo je da ide na mise i da svoju djecu šalje na vjeronauku jer su se plašili da će ona u suprotnom biti u manjini i diskriminisani, kazao je on.

"Nadam se da je to vrijeme zauvijek iza nas i da dolazi vrijeme kada će svako slobodno izražavati svoje (ne)religiozno uvjerenje", naveo je Josipović.

On je dodao da Hrvatska jeste i mora biti zemlja vjerskih sloboda, a da to podrazumijeva pravo na vjerovanje, ali i na nevjerovanje.