Meteorologinja otkrila zašto nastaju superćelijske oluje: Evo kada su najčešće

Olujno nevrijeme s pljuskovima i tučom poharalo je veliki dio Hrvatske, a ponajviše Slavoniju i Baranju. O tome zašto dolazi do ovakvog ekstremnog vremena i koliko bi ono moglo biti često RTL Danas razgovarao je s Petrom Mikuš Jurković, voditeljicom službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a.

Na početku je rekla da je vjerovatno i ranije bilo ovako jakog nevremena, ali nije bilo toliko učestalo.

"Ono što se jučer dogodilo je da su se posložili svi uvjeti koji su nužni za nastanak grmljavinskih oblaka i da oni budu jako intenzivni. Bilo je jako puno vlage u prizemnom sloju iz svega toga energija koja je mogla biti utrošena za rast, razvoj i intenzitet oluje bila je jako velika i ono najvažnije bilo je izrazito snažno smicanje vjetra po visini. To vam znači da je jako velika promjena smjera i brzine vjetra po visini. Upravo upravo to daje ovakvim olujama mogućnost da dugo žive i da budu što jače i što intenzivniji", kaže Mikuš Jurković za RTL Danas.

Trending

Bakir Izetbegović nakon sjednice Predsjedništva SDA: "U toku je uvod u napad na BiH"

Dodala je potom i da je baš ovo smicanje jedno je od najodgovornijih za nastanak ovako velike tuče.

"Jedina ćelija, odnosno jedini grmljavinski oblak ili organizirana grmljavinska oluja koja može proizvesti tako veliku tuču jeste superćelija jer jedino ona može imati tako jaku uzlaznu struju, objašnjava.

Prije 3 dana

Strašne posljedice nevremena u Hrvatskoj: Nema struje, ljudi su ostali bez krovova i automobila

Na pitanje možemo li onda češće očekivati u ljetnim mjesecima ovakve jake oluje i opasne oluje, Mikuš Jurković odgovara:

"Prema nekim novijim istraživanjima koja su napravljena za područje Europe, konkretno za područje sjeverne Italije, gdje su u pravilu uvjeti kao u Hrvatskoj - da. U zadnjem desetljeću je tuča koja je promjera većeg od 5 centimetara, to je upravo ova veličine teniske loptice, tri puta češća nego što je to bilo 1950-ih. Dakle, zaista imamo češće i ekstremnije pojave.

Dodaje i da bi takvog nevremena u narednom razdoblju moglo biti još više.

"Nažalost, živimo u vremenu klimatskih promjena u vremenu atmosfere koja je sve zagrijanija. U takvoj atmosferi topliji zrak može primiti više vlage, ta energija je puno veća i ono što se očekuje je da će ekstremnih događaja biti više. Također, ono što je dokazano je da će broj dana s grmljavinskim nevremenom biti manji, ali kada će se dogoditi, onda će ona biti jača, intenzivnija i ekstremnija, govori stručnjakinja za RTL Danas.

Ovu superćelijsku oluju ekspertica je usporedila i s onom koja je lani u julu pogodila središnju Hrvatsku.

"Bilo je sličnosti, bilo je različitosti. Sličnost je da je bio isti tip grmljavinske oluje radilo se o super ćelijama. Ona prošle godine je bila drugačije organizirana. Bila je organizirana u liniju, spojila se u liniju i takve grmljavinske oluje zapravo nekako prođu kroz cijelu Hrvatsku i najviše ostavljaju posljedice od olujnog i orkanskog vjetra. To je najveća posljedica koje takve oluje proizvode. Ove jučerašnje su više bile izolirane superćelije i kao takve kod njih je veća opasnost upravo od ovih velikih zrna tuče.

Prije 3 dana

Snažne padavine izazvale haos na granici: Kamioni stali na cesti, ogroman grad u BiH i Hrvatskoj

Koliko se rano može upozoriti ljude na nevrijeme u kojem vjetar čupa drveće ili na led veličine teniske loptice? - bilo je iduće pitanje.

"U pravilu DHMZ izdaje upozorenja za tri dana unaprijed. Ono što se je vidjelo da će zaista biti potencijalno opasno. Dan prije izdano je upozorenje da je to vrijeme zaista opasno, znači narančasto drugog stupnja. To znači jedno upozorenje gdje treba biti na oprezu, poduzeti neke korake. Taj dan je izdano crveno upozorenje - vrijeme je izuzetno opasno, a vidjelo se da će negdje biti ekstremno. Svaka oluja ima određene uvjete koje mora ispuniti i oni se zaista mogu vidjeti i dan - dva unaprijed.

Konačno, Mikuš Jurković smatra da bi ovakvog nevremena moglo biti u budućnosti.

"Razlog je taj što ćemo imati sigurno još nekoliko toplinskih valova. Nakon svakog toplinskog vala može doći do ovakvog prodora vlažnog i nestabilnog zraka i sigurno da ne mogu reći da se ovo ne može dogoditi. Oluje su najčešće nakon toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije. Dakle, imamo visoku temperaturu i nakon toga nam dolazi vlažan i nestabilan zrak. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja.