Makedonski premijer Gruevski podnio ostavku

Makedonski premijer Nikola Gruevski podnio je danas ostavku na tu poziciju, ispoštovavši tako Dogovor o rješavanju političke krize u zemlji postignut s opozicijom uz posredovanje međunarodne zajednice sredinom prošle godine, javlja Anadolu Agency (AA). Gruevski je ostavku predao makedonskom parlamentu (Sobranje), kao što je i najavio u sinoćnjem obraćanju. Dogovor o rješavanju političke krize u Makedoniji, poznat kao dogovor iz Pržina, postignut je u julu 2015. godine, a uz ostalo predviđa ostavku makedonskog premijera 100 dana prije održavanja prijevremenih izbora 24. aprila.

U svojoj sinoćnjoj izjavi, Gruevski je poručio kako je zemlja zapala u političku krizu te da su lideri četiri najveće političke partije u Makedoniji potpisali sporazum kako bi zemlju izvukli iz te krize, te da je u toku implementacija tog sporazuma.

“Važno je da probleme ostavimo iz sebe. Ova ostavka pokazuje snagu našeg uvjerenja i vjere u demokratiju. Ja i moja partija poštujemo ovaj sporazum. Vaše je pravo da odlučite ko će voditi državu”, izjavio je Gruevski.

Politička kriza u Makedoniji prisutna je nekoliko godina unazad, ali njeno produbljivanje je počelo još od parlamentarnih izbora održanih u aprilu 2014. godine, kada opozicija nije priznala rezultate izbora i napustila Sobranje, a počela aktivnosti na ulici - proteste, maršove i građanske skupove.

Vođa opozicije Zoran Zaev krajem prošle godine je u nekoliko navrata imao susrete s Gruevskim, kojem je govorio da posjeduje kompromitirajuće materijale od pojedinih inostranih službi, koji se odnose na navodnu zloupotrebu ovlasti, kriminal i korupciju. Gruevski je ovo javnosti predstavio kao pokušaj državnog udara i nelegitiman dolazak na vlast. U slučaju poznatom kao "puč" i makedonski sud je poveo postupak. Početkom prošle godine, opozicija je počela objavljivati pomenute kompromitirajuće materijale, tražeći ostavku premijera Gruevskog i njegove vlade. Organizirani su protesti, a pristalice vlasti su organizirale kontraproteste.

No, sva ova politička dešavanja zasjenio je obračun makedonske policije s oružanom grupom u Kumanovu, koji se dogodio 9. maja, kada je prilikom razbijanja oružane grupe život izgubilo osam makedonskih policajaca, a tridesetak je bilo povrijeđeno, dok je 14 tijela članova oružane grupe pronađeno na mjestu sukoba, a 30 se predalo policiji.

Tri dana nakon toga, 12. maja, ostavke su podnijeli ministrica za unutrašnje poslove Gordana Jankulovska, ministar za transport i veze Mile Janakievski i šef obavještajne službe Sašo Mijalkov.

Uz posredovanje međunarodne zajednice (SAD i EU-a) lideri četiri najveće partije VMRO-DPMNE, SDSM, DUI i DPA, dogovorili su i potpisali Dogovor o prevazilaženju krize 2. juna, poznat kao dogovor iz Pržina, čiji je protokol utvrđen 15. jula. Posrednik u dogovaranju je bio evropski komesar za politiku proširenja Johannes Hahn.

Prema tom dogovoru, izbori se trebaju održati 24. aprila, a prije toga se treba usaglastiti zakon o izborima, pročistiti spisak za glasanje, izglasati članovi Državne izborne komisije.

U okviru dogovora došlo je i do promjene pojedinih ministara, tako da je ministre za unutrašnje poslove i rad i socijalnu politiku imenovala opozicija, koja je postavila i zamjenike u ministarstvima za finansije, poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, kao i ministarstvu za informatičko društvo i administraciju.

Izabrana je i specijalna javna tužiteljica Katica Janeva koja će sa svojim timom raditi na raščišćavanju slučajeva prisluškivanja i državnog udara, kao i na drugim važnim slučajevima. U nekoliko navrata pregovori su bili zaustavljeni tako da dogovor nije u potpunosti proveden.

Inače, danas u Makedoniji boravi evropski komesar Johannes Hahn, koji će se uz ostalo izbliza upoznati s implementacijom Dogovora za prevazilaženje političke krize.