Kosovo - Srbija: 'Polovičan pomak' ili šansa za 'historijski sporazum'?

Njemački mediji pozitivno reaguju na približavanje stavova Beograda i Prištine i nagovještaj potpisivanja "temeljnog ugovora". Procjene značaja postignutog kreću se od "malog pomaka", do uvoda u "historijski sporazum".

Na siteu najstarije njemačke informativne emisije "Tagesschau" javnog servisa ARD, može se pročitati izvještaj iz Brisela pod naslovom "Kosovo i Srbija se približavaju".

U tekstu se navodi da su Aleksandar Vučić i Albin Kurti prihvatili plan za normalizaciju odnosa čiji je cilj, prema navodima Brisela, slobodan prekogranični promet i privredna saradnja, prenosi Deutsche Welle.

Trending

Objavljena prognoza do 16. maja: Uživajte u toplom vikendu, stiže novo zahlađenje

Glavne crte dogovora opisane su ovako: "On predviđa da se ljudi sa svojim pasošima, ličnim kartama i automobilskim tablicama mogu slobodno kretati na Kosovu i u Srbiji. To bi moglo da otvori nove ekonomske mogućnosti i privući dodatne investicije u Srbiju i na Kosovo. Osim toga, to će podstaći trgovinu, jer do sada potrebni certifikati za uvoz i izvoz neće više biti potrebni. Trebalo bi bolje zaštititi prava Srba na Kosovu".

Po uzoru na ugovor dvije Njemačke

I minhenski dnevni list Suddeutsche Zeitung obavijestilo je čitaoce svog sitea da se u Briselu stvar između Beograda i Prištine donekle pokrenula s mrtve tačke, naslov teksta glasi: "EU je postigla mali pomak u kosovskom pitanju", a u njemu se navodi: "Sama činjenica da su oba političara sjedila za istim stolom mogla bi da važi kao uspjeh zapadne diplomatije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer komšijskog Kosova Albin Kurti donedavno nisu propuštali priliku da javno iskažu svoje uzajamno nepovjerenje i podstaknu napetost na granici. Susret u Briselu koji se desio u ponedjeljak, bio je rezultat dugog i intenzivnog pritiska prije svega iz Berlina i Pariza. I to je bio uspjeh – makar polovičan".

Nedjeljnik Zeit na svom siteu objavljuje izvještaj pod naslovom: "Srbija i Kosovo žele da 'normalizuju' svoj odnos". Autor podsjeća da je osnova briselskog dogovora ideja slična temeljnom ugovoru između dvije Njemačke: "Ideja temeljnog ugovora, kao što je bio onaj između Savezne Republike Njemačke i DDR-a, predviđa da se najprije izdvoje pitanja kao što je međusobno priznanje kako bi dvije vlade ipak mogle da razgovaraju. Predviđeno je i otvaranje diplomatskih predstavništava u glavnim gradovima. EU i SAD su Kosovu i Srbiji dali rok do marta da zaključe temeljni ugovor".

Početak stvarnog smirivanja jedne konfliktne zone?

Dnevne novine Suddeutsche Zeitung donose i komentar pod naslovom "Ništa se ne podrazumijeva samo od sebe" koji potpisuje novinar Tobias Zick: "Činjenica da ovaj sastanak izaziva toliko uzbuđenja pokazuje već do koje mjere su Kosovo i Srbija do sada bili udaljeni od 'normalizacije' međusobnih odnosa", primjećuje autor.

On podsjeća da članice Evropske unije dugo nemaju zajedničku politiku u toj oblasti, ali da su Pariz i Berlin sa zajedničkim prijedlogom sada napravili pomak. Prijedlog, prema autoru, zahtijeva mnogo i od Beograda i od Prištine: "Srpska vlada treba da de fakto prizna nezavisnost Kosova i time nužno protiv sebe okrene nacionalističke tvrdolinijaše u zemlji, kao i partnera Moskvu. A kosovska vlada treba da pristane na Zajednicu srpskih opština na sjeveru zemlje, korak kojeg se razumljivo boji, jer bi Beograd mogao da zloupotrijebi takvu strukturu za uticaj u susjednoj zemlji".

"Evropljani i Amerikanci, koji su strane u konfliktu više nego blagim pritiskom dovele za pregovarački sto, imaju veliku odgovornost: moraju se pobrinuti za to da se nijedna strana poslije ne pokaje zbog svoje spremnosti na kompromis. Ako je neophodno da se Srbija trajno odvoji od Moskve, Srbiji je potrebna konkretna perspektiva pridruživanja Evropskoj uniji. A Kosovu su potrebne garancije da sjever Kosova neće postati zona institucionalizovanog srpskog separatizma, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini."

"Ipak, dogovor bi mogao ući u istoriju kao početak stvarnog smirivanja jedne konfliktne zone u Jugoistočnoj Evropi. Time bi bilo dokazano da, kada je potrebno, onda EU može da vodi spoljnu politiku. Ako se te dvije zemlje dogovore, to će tako pomoći i Evropi", zaključuje Tobias Zick u komentaru za Suddeutsche Zeitung.